Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, jutros je u takvom ozračju u jednom trenutku skliznuo na 90,155 bodova, da bi se u kasnijem trgovanju donekle stabilizirao, na 90,665 bodova. To znači da je u plusu blagih 0,1 posto u odnosu na zatvaranje u petak te iznad najnižih razina u tri godine koje je zabilježio u četvrtak, nakratko skliznuvši na 90,113 bodova.

Američkom se valutom pritom trgovalo po uglavnom nepromijenjenom tečaju prema japanskoj u odnosu na zatvaranje u petak, od 110,69 jena.

Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,2243 dolara, što znači da mu je cijena porasla blagih 0,1 posto u usporedbi sa završetkom trgovanja u petak. Time se zadržao nadomak najviših razina u tri godine, od 1,2323 dolara, na koje se nakratko popeo sredinom prošloga tjedna.

Na valutnim tržištima jutros se oprezno trguje zbog paralize dijela američkih državnih službi od petka u ponoć, nakon što demokrati i republikanci u Senatu nisu uspjeli postići dogovor o financiranju saveznih službi, podijeljeni oko pitanja imigracije i sigurnosti granica.

Uz događanja u Washingtonu, fokus ulagača i dalje je usmjeren redovnim sjednicama najznačajnijih središnjih banaka u svijetu, ponajprije Europske središnje banke (ECB) i japanske središnje banke Bank of Japan (BOJ), koje očekuju u ovome tjednu.

"Ukoliko se paraliza dijela američkih državnih službi ne okonča u vrlo kratkom roku, a što bi moglo dati podršku dolaru, tržišta će se fokusirati na ovotjedne sjednice središnjih banaka drugih značajnijih gospodarstava svijeta, ponajprije BOJ-a i ECB-a, s tim da će središnja banka eurozone vjerojatno iznenaditi one sudionike tržišta koji očekuju jačanje eura", ocijenio je Alvin Tan, valutni analitičar u banci Societe Generale.

Podršku euru, uz najnovije gospodarske pokazatelje i politička događanja, ponajprije u Njemačkoj, pruža i optimistično raspoloženje koje se zadržalo među poslovnim čelnicima, kao i jačanje kapitalne potrošnje.