Godinu za nama investitori na Zagrebačkoj burzi nemaju po čemu dobrome pamtiti: prometi su bili slabi, smanjen je broj izdavatelja dionica, nije bilo novih IPO-a, a CROBEX je pao za 5,1%. Nakon 2017., u kojoj je zabilježen pad od 7,6%, to je druga godina zaredom kako glavni dionički indeks CROBEX ostvaruje negativan povrat.

No, nisu sve dionice i svi sektori jednako prošli. Tako na slici 1 možemo vidjeti prinose pet sektorskih indeksa koje računa Zagrebačka burza: prehrambeni sektor (CROBEXnutr), građevinski (CROBEXkons), turistički (CROBEXturi), industrijski (CROBEXindu) i sektor transporta (CROBEXtran).

Upravo je potonji sektor, koji uključuje luke i brodare, prošao najgore te je u 2018. pao za 38,2%. CROBEX industrija, u koji su uključene kompanije poput Končara, AD Plastika, Đure Đakovića i Ericssona Nikola Tesla, pao je za 24,5%. CROBEX konstrukt, koji prati građevinske kompanije poput Dalekovoda i Ingre, pao je za 7,3%, a CROBEX turist, koji prati vodeće turističke kompanije u Hrvatskoj i koji je posljednjih godina spektakularno rastao, u 2018. je blago korigiran za 2,3%.

Apsolutni dobitnik

S druge strane, jedini i apsolutni dobitnik u 2018. bio je prehrambeni sektor: CROBEX nutris, sektorski indeks koji uključuje kompanije koje se bave proizvodnjom i preradom hrane, porastao je za 6,1%. Najzaslužniji za taj rast svakako su Podravka, čija je dionica prošle godine porasla 39%, te Atlantic Grupa, čija je dionica porasla 34,5%.

Kad pogledamo sastav CROBEX-a, od 20-ak dionica samo je njih šest ostvarilo rast: osim spomenute Podravke i Atlantica (koji su najviše porasli), blagi rast zabilježile su dionice Zagrebačke banke, Maistre, AD Plastika i Ingre. Ostale dionice godinu su završile "u crvenom".

No, neke dionice isplaćuju i dividende, što također treba uzeti u obzir. Tako je indeks CROBEXtr, koji uračunava i dividende koje kompanije isplaćuju, u 2018. pao za 2,8% - a to je ipak bolje od 5,1%, koliko je pao CROBEX.

Zbivanja oko Agrokora obilježila su i 2018., baš kao i 2017. godinu. Hanfa je u veljači donijela odluku o obustavi trgovine dionicama Leda, Jamnice, Vupika, Tiska, Belja i drugih kompanija iz koncerna Agrokor, a sklopljenom nagodbom vjerovnika sredinom godine, dioničarima nije ostalo ništa u raspodjeli imovine. Tako su mali dioničari i službeno postali najveći gubitnici.

Aferom Agrokor povjerenje u domaće tržište kapitala dodatno je narušeno, a to se vidjelo i u padu ostvarenog prometa na Zagrebačkoj burzi. Ukupan promet trgovanja u 2018. iznosio je 2,85 milijardi kuna, od čega je promet dionicama iznosio 2,1 mlrd. kn, a obveznicama 0,7 mlrd. kn. To je u odnosu na 3,66 mlrd. kn ukupnog prometa u 2017. pad za 22%, a promet dionicama pao je za trećinu (3,2 mlrd. kn u 2017.).

Zbivanja na svjetskim burzama također nisu išla na ruku domaćem tržištu kapitala. Godina je bila vrlo izazovna za investitore, a obilježena je velikim kolebanjima cijena (osobito početkom i krajem godine). Gotovo sva svjetska dionička tržišta završila su u minusu, a negativni globalni sentiment djelomično se prelio i na ZSE.

Kada promotrimo stvari u tom kontekstu, možemo vidjeti da je CROBEX još dobro prošao. Primjerice, američki S&P 500 zaključio je 2018. sa 6,1% minusa, francuski CAC 40 pao je 11%, njemački DAX pao je za 18,3% itd. U tom smislu, pad CROBEX-a od 5,1% ne čini se tako lošim rezultatom.

Ispod vrhunca

Naravno, za razliku od navedenih dioničkih tržišta, hrvatsko tržište kapitala znatno je ispod vrhunca postignutog prije krize pa treba imati na umu i tu nisku bazu s koje kreće.

Ipak, veseli vidjeti (slika 2) da je CROBEX u posljednje tri godine relativno dobro prošao u usporedbi s DAX-om i S&P 500.

Da nije bilo afere s Agrokorom, rezultat bi jamačno bio znatno bolji. Naime, rast hrvatskoga gospodarstva od oko 3% godišnje osjeti se i u financijskim rezultatima listanih kompanija.

Dionice time postaju fundamentalno povoljnije, a rast štednje u bankama i pasivne kamatne stope blizu nule trebale bi dodatno ići u njihovu korist. No, do prelijevanje štednje u dionice ipak nije došlo, što je rezultat prije spomenutog nepovjerenja, ali i niske razine financijske pismenosti u Hrvatskoj.

Ipak, novi Zakon o tržištu kapitala koji je nedavno stupio na snagu, kadrovske promjene regulatorne agencije (Hanfe), prelazak kompanija u tržišni segment koji karakterizira najviša razina transparentnosti i korporativnog upravljanja (u "Vodeće tržište" zasad su prešli Arena Hospitality Group, AD Plastik, Podravka i Atlantic Grupa) te sve bolje poslovanje samih kompanija, nagovještaj su da bi 2019. ipak trebala biti i te kako bolja.