Cijepanje dionica možda je i posljednji lijek za nelikvidnost domaćeg tržišta dionica, drži dio analitičara. Sve niži prometi na Zagrebačkoj burzi postali su alarmantni, što Uprava na čelu s predsjednicom Ivanom Gažić i ne skriva. Da se lijek za povećanje - ili barem ublažavanje - nelikvidnosti krije u cijepanju dionica izrekla je prije desetak dana Gažić tijekom prezentacije u sklopu izlistavanja dionica burze.

Čelnica ZSE-a tada je spomenula kako su prilikom dokapitalizacije dionice cijepane s nominalne cijene od 1000 kuna na 10 kuna, a kako bi time postale prihvatljivije većem broju investitora, posebice malih. "Cijepanje dionica na manju nominalu svakako ima pozitivan utjecaj na likvidnost dionica, budući da se u trgovanje može uključiti veći broj (malih) investitora. Osim povećanja likvidnosti, možemo reći i da se time u potpunosti aktivira ′mehanizam otkrivanja cijene′ upravo iz razloga aktivne trgovine i sudjelovanja većeg broja investitora", izjavila je Gažić za Poslovni dnevnik. Najdrastičniji primjer dionica koje "vape" za cijepanjem su Agrokorove perjanice, Jamnica i Ledo.

Naime, za samo jednu dionicu Jamnice potrebno je izdvojiti vrtoglavih 125.000 kuna. Ledo stoji bitno manjih, ali i dalje većem broju malih ulagača prevelikih 10.750 kuna. Na pitanje većinskom dioničaru Agrokoru kako gleda na pitanje cijepanja, iz koncerna su odgovorili kako su prvenstveno fokusirani na operativno poslovanje svih kompanija u svojem portfelju, pa tako i Jamnice i Leda. "Isto je vidljivo iz kontinuiranog rasta kako prihoda tako i EBITDA, a kontinuirani rast cijene dionica na Zagrebačkoj burzi kroz proteklih nekoliko godina ukazuje na dobro vođenje tih kompanija", kažu iz Agrokora.

Burza za sada nema konkretnu razradu ideje o propisivanju maksimalne nominalne cijene dionice. No, prema tvrdnjama financijskih stručnjaka, prag bi se mogao postaviti na 100 kuna. Prema podacima Zagrebačke burze, od 26 kompanija čije su dionice izlistane u najvišu kotaciju, Službeno tržište, njih 11 ima nominalnu cijenu višu od 100 kuna. Tonći Korunić, član Uprave Interkapitala, ističe kako Zagrebačka burza ne bi trebala propisivati minimalnu cijenu, ali bi bilo dobro preporučiti da u trenutku javne ponude dionica, odnosno uvrštenja dionica, vrijednost dionice bude ispod 100 kuna te da kompanije rade cijepanje nakon što tržišna cijena prijeđe 1000 kuna.

"Preporuka i dobra praksa, a ne propis jer imamo previše propisa u ovoj državi i Europskoj uniji", naglašava Korunić. No, dio analitičara smatra da to ne bi "spasilo" likvidnost. "Za određivanje likvidnosti neke dionice ključni elementi su udjel slobodnih dionica, fundamenti i transparentnost kompanije prema investitorima", ističe Nada Harambašić Nereau, financijska analitičarka Raiffeisen banke.