Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 23 centa u odnosu na prethodno zatvaranje, na 82,96 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni, od 73,40 dolara.

U žarištu su interesa trgovaca i dalje američke sankcije iranskom naftnom sektoru, koje stupaju na snagu 4. studenog a cilj im je smanjenje izvoza trećeg proizvođača u sklopu Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC).

Nekoliko velikih kupaca u Indiji i Kini signaliziralo je da će smanjiti kupnju iranske nafte. Kineski Sinopec naveo je da je u rujnu prepolovio uvoz iranske nafte.

"Budu li kineske refinerije zaista poštivale američke sankcije više nego što se očekuje, razlika između ponude i potražnje vjerojatno će se još agresivnije smanjivati", naveo je u bilješci Edward Bell iz Emirates NBD-a.

Američki predsjednik Donald Trump razgovarao je u subotu sa saudijskim kraljem Salmanom o mogućnostima očuvanja dostatne opskrbe.

„Čak i kada bi se (u Saudijskoj Arabiji) željeli pokoriti željama američkog predsjednika, pitanje je koliki su uopće njihovi rezervni kapaciteti", upozorava Stephen Innes iz singapurske brokerske kuće Oanda.

Budući da će od 4. studenoga tržište ostati bez oko 1,5 milijuna barela dnevno iranske nafte, cijene bi mogle „uzletjeti, pa bi i zvučnih 100 dolara djelovalo kao razuman cilj" ako investitori sumnjaju da Saudijci imaju dovoljno kapaciteta da odgovore dovoljnim povećanjem proizvodnje, tumači Innes.

„Saudijska Arabija signalizira da nema previše trenutno raspoloživih rezervnih kapaciteta ili da ih ne žele stvarno koristiti na proaktivnoj osnovi", rekao je Olivier Jakob iz Petromatrixa. "Trenutno ništa ne nudi snažan poticaj za velike prodaje na tržištu", dodao je.

Odvojeno je OPEC jutros objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 81,48 dolara, što znači da je porasla 60 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.