MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 1,8 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao 1,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 1,5 i 2,8 posto.

Azijske je ulagače ohrabrio dogovor između predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinpinga da neće u idućih 90 dana uvoditi nove carine, a u tom će razdoblju pregovarati o otvorenim trgovinskim pitanjima.

Nakon sastanka dvaju predsjednika u subotu u Buenos Airesu, Washington je poručio da će suspendirati planove o povećanju carina s 10 na 25 posto na 200 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz, što je trebalo stupiti na snagu 1. siječnja i da će Kina povećati uvoz iz SAD-a kako bi se smanjio američki trgovinski deficit.

No, poručio je i da će te carine uvesti, ako se u roku od 90 dana ne postigne trgovinski dogovor.

„Tržišta su otvorena sa snažnom sklonošću ulagača prema rizičnijim investicijama, no vrijeme će pokazati je li optimizam opravdan. Zasad su obje strane proglasile pobjedu", pišu analitičari ANZ banke u osvrtu na situaciju na tržištima.

Premda je do konačnog dogovora još dug put, analitičari kažu da već samo popuštanje trgovinskih tenzija između dva najveća svjetska gospodarstva pozitivno utječe na tržišta.

Ulagači su odlučili na situaciju gledati kao na čašu koja je napola puna, no strukturna pitanja, kao što je prisilan transfer tehnologije u Kinu, između dvije zemlje nisu riješena, kaže Robert Rennie, analitičar u Westpacu.

„Stoga bi američko-kineski sporazum mogli nazvati mini-napretkom koji će omogućiti smanjivanje trgovinskih tenzija, ali ne i cjelovitim političkim dogovorom", kaže Rennie.

Zajedno s azijskim indeksima, jutros je terminski S&P 500 indeks skočio 1,9 posto, što najavljuje rast cijena dionica na početku današnjeg trgovanja na Wall Streetu.

I dok tržišta dionica rastu, na valutnim je tržištima oslabio dolar. Krajem prošloga tjedna američka je valuta ojačala jer su ulagači igrali na sigurno, plašeći se da Trump i Xi neće postići nikakav napredak po trgovinskim pitanjima.

No, pojačana sklonost ulagača rizičnijim investicijama izazvala je jutros pad dolara.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 96,99 bodova, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 97,26 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu blago porastao sa 113,50 jena, koliko je iznosio u petak na zatvaranju tržišta, na 113,60 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, za 0,3 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,1345 dolara.

Cijene su nafte, pak, snažno porasle zahvaljujući očekivanjima da će Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri na ovotjednom sastanku donijeti odluku o smanjenju proizvodnje kako bi podržali cijene ′crnog zlata′ koje su u posljednja dva mjeseca potonule oko 30 posto.

Na američkom je tržištu cijena barela jutros skočila za 5,4 dolara, na 53,65 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 4,8 posto, na 62,30 dolara.