MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu oko 2 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 3 posto, skliznuvši na najnižu razinu u šest mjeseci, a za toliko je pao i širi Topix indeks, pa je s japanskog tržišta izbrisana vrijednost dionica od 155 milijardi dolara.

Cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale su, pak, između 1,1 i 2,2 posto.

Na rasprodaju dionica ulagače je natjerao jučerašnji oštar pad Wall Streeta. Dow Jones skliznuo je 2,4 posto, dok je S&P 500 potonuo 3,1, a Nasdaq indeks 4,4 posto.

Nakon jučerašnjih gubitaka, Dow Jones i S&P 500 skliznuli su na razine od početka godine, izbrisavši sve prethodne dobitke, dok je Nasdaq indeks čak zaronio u područje korekcije. Sada je, naime, 12,4 posto ispod svoje prethodne rekordne razine dosegnute 29. kolovoza.

Pritom je samo jučer izbrisano 524 milijarde dolara vrijednosti dionica iz sastava Nasdaq indeksa.

Svjetske su burze pod pritiskom od početka ovoga mjeseca zbog niza razloga, od rasta troškova zaduživanja i visokih prinosa na američke državne obveznice, preko trgovinskog rata između SAD-a i Kine, do tenzija između Europske komisije i Italije u vezi proračunskog deficita, kao i usporavanja rasta svjetskog gospodarstva.

Svi posljednji podaci, naime, pokazuju da se usporava rast kineskog, kao i gospodarstva eurozone.

Zbog toga su, među ostalim, analitičari Citija jutros smanjili procjene rasta globalnog gospodarstva u 2019. i 2020. godini za 0,1 postotni bod, na 3,2, odnosno 3 posto.

„Slabi podaci s američkog stambenog tržišta, miješani poslovni rezultati kompanija, strahovanja od trgovinskog rata i usporavanja rasta globalnog gospodarstva izazvali su ovu rasprodaju dionica", pišu analitičari tvrtke Rivkin u osvrtu na situaciju na tržištima.

Ulagače na Wall Streetu jučer su razočarali podaci prema kojima je prodaja obiteljskih kuća u SAD-u u rujnu pala na najniže razine u gotovo dvije godine, što pokazuje da su više kamate na hipotekarne kredite i visoke cijene izazvale pad potražnje.

Uz to, američka središnja banka objavila je izvješće koje pokazuje da su zbog nedavno uvedenih carina američke tvornice povećale svoje cijene.

A to znači da bi, ako ojača inflacija, Fed mogao ubrzati tempo povećanja kamatnih stopa.

Jučer su ulagače na Wall Streetu razočarali i kvartalni poslovni rezultati nekoliko proizvođača čipova jer ukazuju na usporavanje potražnje. Zbog toga je S&P indeks tehnološkog sektora, koji je donedavno predvodio po rastu cijena u ovoj godini, skliznuo 4,4 posto.

U fokusu ulagača su i pritisci na Saudijsku Arabiju zbog ubojstva saudijskog novinara s američkim državljanstvom Jamala Khashoggija.

A zbog oštrog pada svjetskih burzi, na valutnim tržištima jačaju valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što je japanski jen.

Zbog toga je tečaj dolara skliznuo na 112 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 112,45 jena.

No, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je 96,26 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 95,90 bodova.

Razlog je tome jačanje američke u odnosu na europsku valutu, što je posljedica usporavanja rasta gospodarstva eurozone i napetosti između Europske komisije i Italije zbog planova njezine vlade o povećanju proračunskog deficita.

Zbog toga je tečaj eura jutros skliznuo s 1,1475 dolara, koliko je iznosio jučer u ovo doba, na 1,1410 dolara, a u jednom je trenutku zaronio i ispod razine od 1,14 dolara.

Zbog naznaka usporavanja rasta globalnog gospodarstva, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za sirovinama, nastavlja se i pad cijena nafte.

Nakon što je neki dan potonula više od 4 posto, jutros je cijena barela na američkom pala 55 centi, na 66,30 dolara. Na londonskom je tržištu, pak, barel pojeftinio oko 70 centi, na 75,50 dolara.