MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,2 posto, ojačavši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 0,8 posto. No, u Australiji, Šangaju i Hong Kongu pale su između 0,1 i 0,3 posto.

Kao i jučer na Wall Streetu, na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros porasle. Međutim, trguje se oprezno dok se čeka kako će se dalje razvijati situacija između Washingtona i Pekinga.

U ponedjeljak je predsjednik SAD-a Donald Trump objavio odluku o uvođenju 10-postotnih carina na uvoz 200 milijardi dolara vrijedne kineske proizvode i zaprijetio daljnjim carinama na još 267 milijardi dolara kineskog uvoza ako Peking odgovori mjerama koje bi pogodile poljoprivrednike ili industrije.

Peking je, pak, odgovorio carinama od 10 posto na uvoz američkih proizvoda vrijednih 60 milijardi dolara.

No, ako Trump uvede dodatne carine, čime bi praktično pokrio sav kineski izvoz u SAD, Peking ima sve manje prostora da odgovori istom mjerom jer kineski uvoz američkih proizvoda nije tako velik kao američki uvoz kineskih proizvoda.

Kini preostaju neke druge mjere, primjerice slabljenje njezine valute juana kako bi njezin izvoz bio cjenovno konkurentniji.

No, kineski premijer Li Keqiang odbacio je jučer špekulacije da će Peking namjerno oslabiti svoju valutu kako bi potaknuo izvoz.

Ulagači se nadaju da bi Kina i SAD mogli ponovno sjesti za pregovarački stol, što je Washington prošloga tjedna predložio, a Peking prihvatio. No, moguće je, kažu neki analitičari, i da se situacija dodatno pogorša.

Zbog toga i na valutnim tržištima vlada oprez, pa dolar ne jača osjetnije, premda posljednjih dana, uoči sjednice američke središnje banke, znatno rastu prinosi na američke državne obveznice.

Svih 113 ekonomista u anketi Reutersa očekuje da će Fed na sjednici idućega tjedna povećati ključne kamatne stope, po treći put ove godine. Mnogi očekuju da će središnja banka potom do kraja godine još jednom povećati kamate.

Unatoč tome, dolar ne jača, pa se njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće oko 94,46 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 94,60 bodova.

Pritom je cijena dolara prema japanskoj valuti skliznula s jučerašnjih 112,40 na 112,15 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je tečaj eura dosegnuo 1,1675 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,1665 dolara.

A cijene nafte i dalje postupno rastu, pa se na londonskom tržištu barelom jutros trguje po 79,65 dolara, dok je njegova cijena jučer u ovo doba iznosila 78,95 dolara. Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 0,7 posto, na 71,65 dolara.