MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 1 posto, nadoknadivši jučerašnje gubitke.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,7 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 1,2 posto.

Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast Dow Jones i S&P 500 indeksa na Wall Streetu, nakon dva dana pada, što se ponajviše zahvaljuje splašnjavanju bojazni od prebrzog rasta kamata u SAD-u.

James Bullard, predsjednik ogranka Feda u St. Louisu, kazao je jučer da bi, u slučaju niza povećanja kamata, Fedova monetarna politika mogla postati restriktivna, da bi prebrzo povećanje kamata moglo izazvati usporavanje rasta gospodarstva.

Lani je Fed u tri navrata povećao ključne kamate za po 0,25 postotnih bodova, a ove se godine očekuje daljnje povećanje kamata u tri, a možda i četiri navrata, počevši od ožujka.

Nakon Bullarova komentara splasnule, premda nisu sasvim nestale, špekulacije o četiri povećanja kamata u ovoj godini.

Zbog toga su, pak, prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice skliznuli na 2,9317 posto, nakon što su u srijedu dosegnuli 2,957 posto, najvišu razinu u četiri godine.

Rast tih prinosa posljednjih tjedana šteti tržištima dionica jer bi mogao dovesti do povećanja troškova zaduživanja kompanija i jer bi neki ulagači mogli povući sredstva iz dionica i uložiti ih u obveznice.

A kako će se dalje kretati prinosi ponajviše ovisi o kretanju inflacije jer ako rast potrošačkih cijena ubrza, središnje banke morat će zaoštriti monetarnu politiku, a to ne i de u prilog tržištima kapitala.

"Više inflacija i povećanje fiskalnog deficita u SAD-u vjerojatno će potaknuti rast prinosa, no poboljšani temelji azijskih gospodarstava podržavaju regionalna financijska tržišta", kaže Khoon Goh, analitičar u ANZ-u.

A nakon što su jučer osjetno porasle, zahvaljujući podacima o smanjenju zaliha sirove nafte u SAD-u, cijene ′crnog zlata′ jutros se stabilno kreću nedaleko najviših razina u dva tjedna.

Cijena barela na američkom tržištu ojačala je 6 centi, na 62,85 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 1 cent, na 66,40 dolara.

Na valutnim je tržištima, pak, zbog pada prinosa na američke obveznice zaustavljen višednevni uspon dolara.

Jutros se njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće oko 89,86 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 90,06 bodova.

U odnosu na japansku valutu, tečaj dolara skliznuo je na 106,80 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 107,35 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,2275 na 1,2310 dolara.