Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio u plusu 0,5 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 0,1 i 0,6 posto.

Burzovni indeksi u Australiji i Šangaju stagniraju, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 7,30 sati bio na dobitku 0,35 posto.

Nakon jučerašnjeg pada tog indeksa za 0,6 posto, tržišta su se smirila jer su splasnule tenzije u vezi Sjeverne Koreje koja je jučer ispalila raketu preko Japana.

Ujedinjeni narodi u izjavi su osudili taj potez Sjeverne Koreje, no suzdržali su se od prijetnji novim sankcijama toj izoliranoj zemlji.

Pozitivno na tržišta utječe i jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu, dok se procjenjuju štete koje je američkom gospodarstvu nanio uragan Harvey koji je pogodio južni Teksas i donio obilne kiše i velike poplave.

Cijene benzina u SAD-u zbog posljedica udara na naftno središte SAD-a i dalje rastu, no cijene nafte padaju jer zbog obustave proizvodnje u teksaškim i rafinerijama u Meksičkom zaljevu rastu zalihe sirove nafte.

Jutros je cijena barela na američkom tržištu oslabila 0,2 posto, na 46,35 dolara. I na londonskom je tržištu barel pojeftinio za 0,2 posto, na 51,90 dolara.

A na valutnim se tržištima dolar polagano oporavlja nakon što je danima bio pod pritiskom zbog udara Harveya i napetosti između Sjeverne Koreje i SAD-a.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je jutros 0,1 posto, na 92,31 bod, odmaknuvši se od 91,62 bodova, najniže razine od siječnja 2015. godine na koju je skliznuo jučer.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti dosegnuo 109,80 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 108,35 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1980 dolara, nakon što se jučer, po prvi put od siječnja 2015. godine, probila iznad razine od 1,20 dolara.

Euro je u usponu od petka jer predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi nije u govoru u Jackson Holeu pokazao zabrinutost u vezi jačanja eura.

Europska je valuta, naime, od početka godine ojačala 14 posto u odnosu na američku zbog političkih problema u Washingtonu i opreznog povećanja kamata Feda.

Premda jačanje eura ne ide u prilog izvozno usmjerenom gospodarstvu eurozone, Draghi u petak nije to ni spomenuo, što su ulagači shvatili kao ′zeleno svjetlo′ za kupnju eura.