MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,35 posto, što je već treći dan zaredom kako slabi.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo više od 1,5 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 1,2 posto.

Jedino su u Šangaju cijene dionica jutros porasle, oko 0,4 posto, jer je ulagače ohrabrio podatak iz izvješća privatne tvrtke da je rast aktivnosti u kineskom proizvođačkom sektoru dosegnuo najvišu razinu u šest mjeseci.

Na ostalim tržištima vlada lošije raspoloženje jer su jučer na Wall Streetu cijene dionica ponovno pale više od 1 posto, drugi dan zaredom.

Pritom su S&P 500 i Dow Jones indeks u cijeloj veljači izgubili oko 4 posto, što je njihov prvi gubitak nakon 10 mjeseci neprestanog rasta, ali i najveći mjesečni gubitak od siječnja 2016. godine.

Ulagači su i dalje pod dojmom komentara novog predsjednika američke središnje banke Jeromea Powella, koji je u utorak kazao da će Fed nastaviti voditi dosadašnju politiku postupnog povećanja kamatnih stopa.

Njegove izjave kako se rast gospodarstva ubrzava, što bi moglo potaknuti inflaciju, shvaćene su na tržištu kao najava ubrzanja tempa povećanja kamata Feda.

Lani je Fed u tri navrata povećao ključne kamate za po 0,25 postotnih bodova, a još nedavno očekivalo se daljnje povećanje kamata u ovoj godini u tri navrata. No, sada su ojačale špekulacije da bi Fed mogao povećati kamate u četiri navrata, počevši od ožujka.

Zbog toga se prinosi na američke državne obveznice kreću nedaleko najviših razina u četiri godine, a viši prinosi štete tržištima dionica jer bi mogli dovesti do povećanja troškova zaduživanja kompanija i jer bi neki ulagači mogli povući sredstva iz dionica i uložiti ih u sigurnije obveznice.

Zbog nesigurnosti na burzama posljednjih su dana pod pritiskom i cijene nafte, pa su jučer pale više od 2 posto.

Jutros se, pak, cijena barela na američkom tržištu stabilno kreće oko 61,60 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio daljnjih 0,17 posto, na 64,60 dolara.

Pad cijena nafte posljedica je, također, jačanja dolara, kojemu posljednjih dana podršku pružaju špekulacije o bržem nego što se očekivalo zaoštravanju monetarne politike Feda.

Zahvaljujući tome, jutros je na valutnim tržištima dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo 90,74 bodova, najvišu razinu od 19. siječnja, dok je jučer u ovo doba iznosio 90,37 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 107,15 na 106,60 jena, što je posljedica nesigurnosti na tržištima, pa ulagači za svoj kapital traže sigurnija utočišta, kao što su japanska i švicarska valuta.

No u odnosu na europsku valutu, dolar je ojačao, pa je cijena eura skliznula na 1,2190 dolara, najnižu razinu u mjesec i pol dana, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,2230 dolara.