MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,9 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,2 posto, dok su cijene cijene dionica u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,4 i 1,9 posto.

Azijske su burze pod pritiskom zbog jučerašnjeg pada burzovnih indeksa na Wall Streetu za više od 1,5 posto, pri čemu su najviše pale cijena dionica u tehnološkom sektoru.

Pritom je cijena Applea skliznula 4 posto, nakon napisa u medijima da je posljednjih tjedana kompanija smanjila narudžbe za proizvodnju sva tri nova modela iPhonea.

Pod pritiskom su se našle i dionice tzv. FANG skupine, koje su godinama predvodile po rastu na tržištu. Tako je cijena Facebooka potonula 5,7 posto, Amazon.coma 5,1, Netflixa 5,5, a Alphabeta, krovne kompanije Googlea, 3,8 posto.

Zbog toga je i na azijskim burzama jutros pod najvećim pritiskom tehnološki sektor.

„Pad cijena dionica na Wall Streetu spriječio je svaki pokušaj tržišta da se oporave od nedavnog pada. Raspoloženje ulagača potisnuto je zbog slabosti američkog tehnološkog sektora", kaže Masahiro Ichikawa, strateg u tvrtki Sumitomo Mitsui Asset Management.

Ulagači su oprezni i zbog toga što je nejasno smanjuju li se trgovinske tenzije između SAD-a i Kine, kao i zbog niza naznaka usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava.

Zbog svega toga zaustavljen je i uspon cijena nafte, pa jutros cijena barela na američkom tržištu stagnira oko 57,20 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,1 posto, na 66,70 dolara.

Cijene nafte pod pritiskom su već sedmi tjedan jer se ulagači plaše da će usporavanje rasta globalnog gospodarstva izazvati slabljenje potražnje za energentima.

Jučer su cijene ′crnog zlata′ ponešto porasle nakon najava da bi Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) uskoro mogla smanjiti proizvodnju kako bi podržala cijene. No, njihov oporavak nije dugo trajao.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolar prema košarici valuta i jutros pala, drugi dan zaredom, zbog špekulacija da bi američka središnja banka mogla usporiti tempo povećanja kamata jer bi usporavanje rasta globalnog gospodarstva moglo naštetiti i američkom.

Doduše, većina analitičara i dalje očekuje da će Fed u prosincu povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine, no u idućoj bi se godini, špekulira se, Fed mogao odlučiti na stanku po pitanju kamata.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,12 bodova, najniže razine u 10-ak dana, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,50 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo s jučerašnjih 112,80 na 112,60 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa se cijena eura jutros kreće oko 1,1445 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1390 dolara.