MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,5 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Singapuru, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 1,2 posto.

Azijski su ulagači oprezni jer su jučer čelnici američke središnje banke povećali ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 1,75 do 2 posto.

„Gospodarstvo je u dobroj situaciji. Većina ljudi koja želi pronaći posao, nalazi ga. Nezaposlenost i inflacija su niske... Ukupni izgledi za rast ostaju povoljni", kazao je Jerome Powell, predsjednik Feda, na konferenciji za novinare.

I dok se povećanje kamata očekivalo, ulagače su pomalo iznenadile nove projekcije čelnika središnje banke koji su blago povećali procjene kretanja kamata na kraju godine i sada očekuju još dva povećanja u 2018., a ne jedno kao dosad.

Razlog je tome jačanje inflacije, pa nove procjene čelnika Feda pokazuju da će stopa rasta potrošačkih cijena u ovoj godini dosegnuti 2,1 posto, blago iznad Fedovih ciljanih razina od 2 posto.

„Fed je sada nešto agresivniji. No, istodobno Fed povećava kamate zbog snažnog gospodarstva, a ne toliko da bi suzbio inflaciju. A to bi moglo ograničiti negativnu reakciju tržišta", kaže Masayuki Kichikawa, strateg u fondu Sumitomo Mitsui Asset Management.

Ulagači su oprezni i zbog toga što su posljednji kineski makroekonomski pokazatelji slabiji nego što se očekivalo, što je izazvalo zabrinutost da se rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva usporava.

Uz to, večeras se očekuje odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa hoće li aktivirati carine na uvoz nekih kineskih proizvoda.

Naime, Washington je još ranije poručio da će do ovoga petka odlučiti hoće li objaviti listu kineskih proizvoda u vrijednosti od oko 50 milijardi dolara na koje kani uvesti carine od 25 posto.

A cijene su nafte jutros stabilne, nakon jučerašnjeg rasta potaknutog podacima o većem nego što se očekivalo padu zaliha sirove nafte i goriva u SAD-u prošloga tjedna, što ukazuje na snažnu potražnju u najvećem svjetskom potrošaču nafte.

Cijena barela na američkom tržištu kreće se jutros oko 66,70 dolara, nastavljajući oporavak nakon što je prošloga tjedna pala na 64,20 dolara, najnižu razinu u osam tjedana.

Na valutnim je tržištima, pak, američka valuta oslabila. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 93,50 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 93,88 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 110,50 na 110,20 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla na 1,1800 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1745 dolara.

Jačanje eura zahvaljuje se očekivanjima da bi uskoro Europska središnja banka (ECB) mogla započeti postupno zaoštravati monetarnu politiku, a to će pitanje, kako se očekuje, čelnici banke razmatrati na današnjoj sjednici.