MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,25 posto, oslabivši četvrti dan zaredom i zaronivši na najnižu razinu u devet mjeseci.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros u minusu 0,15 posto, dok su cijene dionica u Singapuru i Južnoj Koreji pale između 0,6 i 0,8 posto. Burzovni indeksi u Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasli su, pak, između 0,2 i 0,5 posto.

Na azijskim se burzama i u četvrtak trguje oprezno jer nema naznaka popuštanja napetosti između SAD-a i drugih najvećih svjetskih gospodarstava po pitanju međusobnog trgovanja.

Zbog toga su i jučer na Wall Streetu cijene dionica pale.

Washington razmatra restrikcije po pitanju ulaganja kineskih kompanija u američki tehnološki sektor jer ne želi dopustiti Kini pristup sofisticiranoj tehnologiji.

Predsjednik SAD-a Donald Trump prijeti i uvođenjem novih carina kako bi prisilio Peking na ustupke u trgovinskim pregovorima, no Kina ne popušta i najavljuje protumjere.

Od početka svibnja te su dvije zemlje održale nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no još nisu postigle dogovor.

Trgovinske tenzije porasle su i u odnosima između SAD-a i Europske unije, koja od petka naplaćuje carine od 25 posto na uvoz niza američkih proizvoda, što je odgovor Unije na nedavnu odluku Washingtona o uvođenju carina na uvoz čelika i aluminija.

Trump je na to zaprijetio uvođenjem carine od 20 posto na uvoz automobila iz EU.

Analitičari upozoravaju da bi sve te mjere mogle izazvati protumjere, a sve bi to moglo negativno utjecati na trgovinu u svijetu i cjelokupno globalno gospodarstvo.

„Ulagači su ispočetka Trumpove poteze smatrali pregovaračkom taktikom da postigne bolji dogovor. No, sada postaju zabrinuti zbog mogućih šteta gospodarstvu. Sve su veće bojazni da bi ′Amerika Prva′ mogla postati ′Amerika najgora′", kaže Mutsumi Kagawa, strateg u tvrtki Rakuten Securities.

Jučer su dvije glavne američke automobilske udruge javno upozorile Trumpovu vladu da bi uvođenje carina do 25 posto na uvoz automobila moglo koštati SAD gubitka stotine tisuća radnih mjesta u toj industriji, povećati cijene vozila i izazvati pad ulaganja u razvoj samovozećih automobila.

A cijene su nafte jučer na američkom tržištu skočile daljnjih 3 posto i dosegnule najviše razine od studenoga 2014. godine, što je posljedica oštrog pada zaliha u SAD-u i pritiska Washingtona na njegove partnere da prestanu kupovati naftu od Irana koji je pod američkim sankcijama.

Jutros je, pak, cijena barela na američkom tržištu skliznula 0,35 posto, na 72,50 dolara.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta znatno porasla. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 95,26 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 94,65 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 109,90 na 110,25 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1560 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1650 dolara.