MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 1,4 posto, skliznuvši na najnižu razinu u tjedan i pol dana.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 2 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,1 i 1,8 posto. U Šangaju i Singapuru indeksi su u plusu oko 0,1 posto.

Negativno na azijska tržišta utječe jučerašnji pad burzovnih indeksa na Wall Streetu za više od 2 posto, zbog čega su izgubili gotovo sve dobitke zabilježene prošloga tjedna.

Pritom je među najvećim gubitnicama bila dionica Applea, s padom cijene za 5 posto, nakon što je nekoliko velikih dobavljača komponenata tog tehnološkog diva smanjilo procjene njihova poslovanja u idućem razdoblju, što ukazuje na slabljenje potražnje za Appleovim proizvodima.

Zbog toga su i jutros dionice u tehnološkom sektoru, posebice dobavljača Applea, pod pritiskom. Među ostalim, dionica južnokorejskog diva Samsunga pojeftinila je gotovo 3 posto.

„Ulagači polagano dolaze do zaključka da bi uskoro snažan rast tehnoloških dionica mogao završiti. Niže cijene nafte također su jedan od čeonih vjetrova na tržištu, posebice za energetski sektor", kaže Yoshinori Shigemi, strateg u fondu JPMorgan Asset Management.

Jučer se činilo da bi se cijene nafte mogle oporaviti, nakon pet tjedana neprestanog pada, jer je Saudijska Arabija poručila da će u prosincu smanjiti proizvodnju za 500 tisuća barela dnevno.

Međutim, zbog manjeg nego što se očekivalo pada iranskog izvoza nakon uvođenja američkih sankcija, ali i povećanja proizvodnje SAD-a i Rusije, ulagači se i dalje plaše da će ponuda u idućem razdoblju premašiti potražnju, pa su cijene skliznule na nove najniže razine u više mjeseci.

Jutros se cijena barela na američkom tržištu kreće oko 59,20 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 60,85 dolara. Na londonskom se tržištu, pak, cijena barela kreće oko 69,50 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 71,10 dolara.

Loše na tržišta u razvoju utječe i rast prinosa na američke obveznice jer se očekuje da će američka središnja banka do kraja godine još jednom, već četvrti put ove godine, povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

Zbog toga se neki ulagači povlače s tržišta u razvoju i novac usmjeravaju u američku imovinu.

I dok rast prinosa na američke obveznice loše utječe na tržišta dionica, na valutnim tržištima dolar već danima jača.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je jutros 97,58 bodova, novu najvišu razinu u 16 mjeseci, dok je jučer u ovo doba iznosio 97,02 boda.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu blago pao s jučerašnjih 114,05 na 113,95 jena.

No, američka je valuta znatno ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1240 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1325 dolara.

Pritisak na euro posljedica je nastavka sukoba između Bruxellesa i Rima u vezi talijanskog proračunskog deficita, ali i neizvjesnosti u vezi brexita.