Na azijskim su burzama cijene dionica u ponedjeljak oštro pale, kao i tečaj eura, jer napadi ruske vojske na ukrajinske gradove ne popuštaju, a zbog straha od poremećaja isporuka nafte iz Rusije, cijene barela skočile su više od 7 posto.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu više od 2 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo 2,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 1 i 2,8 posto.

Oštar pad azijskih burzi posljedica je daljnjih napada ruske vojske na ukrajinske gradove i rizika od novih sankcija Zapada protiv Rusije, koje bi mogle obuhvatiti i naftu.

SAD i europski partneri razmatraju zabranu uvoza ruske nafte, rekao je u nedjelju američki državni tajnik Antony Blinken. Premda je naglasio važnost stabilnosti globalne opskrbe naftom, jutros su cijene barela dodatno snažno porasle, nakon što su već prošloga tjedna skočile više od 20 posto i dosegnule najviše razine u više od 10 godina.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros porasla više od 8,5 posto, na 128,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 7,3 posto, na 124,15 dolara.

Skok cijena nafte dodatni porez

Taj skok cijena djelovat će kao dodatni porez potrošačima, kažu analitičari, a to bi moglo smanjiti potrošnju kućanstava i naštetiti rastu globalnog gospodarstva.

„Ako Zapad odreže većinu ruskog izvoza energije, to bi bio veliki udarac za globalna tržišta. Gubitak ruskih 5 milijuna barela nafte mogao bi potaknuti skok cijene barela na 200 dolara i smanjiti rast globalnog gospodarstva", objašnjava Ethan Harris, glavni ekonomist u BofA.

Zbog toga su jutros oštro pali i američki terminski indeksi. Terminski S&P 500 indeks trenutno je u minusu 1,3, a Nasdaq 1,7 posto.

U velikom su minusu, većem od 2 posto, i europski terminski indeksi, što najavljuje oštar pad cijena dionica danas na europskim burzama, premda su već prošloga tjedna u prosjeku potonule oko 7 posto.

Ne rastu samo cijene nafte, nego i ostalih sirovina, koje su zabilježile najveći skok na početku godine još od 1915. godine, pišu analitičari BofA u osvrtu na situaciju na tržištima.

Cijena nikla skočila je prošloga tjedna 19 posto, aluminija 15, cinka 12, a bakra osam posto.

Strah od stagflacije

A kako rastu i cijene pšenice i kukuruza, sasvim je jasno da će inflacijski pritisci dodatno ojačati, što potiče strahovanja od stagflacije, odnosno stagnacije gospodarstva uz visoku inflaciju.

Ovoga će tjedna biti objavljeni novi podaci o inflaciji u SAD-u, a očekuje se da će dosegnuti 7,9 posto na godišnjoj razini, novu najvišu razinu u 40 godina.

Visoka inflacija komplicira situaciju i čelnicima Europske središnje banke, koji će ovoga tjedna održati redovnu sjednicu.

„S obzirom na rizike od stagflacije, ECB će vjerojatno zadržati maksimalnu fleksibilnost u programu kupnje obveznica i u drugom tromjesečju, što odgađa tajming za povećanje kamata. Međutim, visoka inflacija znači da bi uskoro ipak trebalo povećati kamatne stope", kaže Tapas Strickland, ekonomist u NAB-u.

Zbog svega toga, ulagači su vrlo nesigurni, pa se povlače iz rizičnijih investicija i traže sigurnija utočišta za kapital.

Dolar dodatno ojačao

U potrazi za sigurnijim utočištima, ulagači se okreću nekim valutama, kao što je američka. Zbog toga je na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta dodatno porasla, nakon što je već prošloga tjedna skočila više od 2 posto.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,07 bodova, dok je u petak navečer iznosio 98,80 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti ojačao sa 114,85 na 114,90 jena.

Euro je, pak, pod snažnim pritiskom. Prošloga je tjedna njegov tečaj prema američkoj valuti potonuo 3 posto, dok je jutros pao daljnjih 0,5 posto, na 1,0872 dolara, novu najnižu razinu od svibnja 2020. godine.