Na azijskim burzama se u utorak trguje oprezno jer ulagači ne žele riskirati uoči poruka središnjih banaka idućih dana, koje bi mogle znatno utjecati na smjer tržišta.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 1 posto, dok su cijene dionica u Australiji pale oko 0,2 posto.

Burzovni indeksi u Singapuru, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasli su, pak, između 0,1 i 0,9 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,2 posto, blizu najviše razine u devet mjeseci.

Na azijskim burzama vlada oprez jer su jučer cijene dionica na Wall Streetu pale zbog pada cijena nafte i nesigurnosti uoči objava kvartalnih poslovnih rezultata niza velikih američkih kompanija, kao što su tehnološki divovi Apple, Facebook i Alphabet, krovna kompanija Googlea.

Najviše su jutros, više od 1 posto, pale cijene dionica u Tokiju, pa se čini da ulagače nije impresioniralo pisanje medija kako japanska vlada kani u idućih nekoliko godina uvesti izravne fiskalne poticajne mjere vrijedne oko 56 milijardi dolara.

Još nedavno japanski ulagači nadali su se da će tamošnja središnja banka povećati program otkupa državnih obveznica kako bi tiskanjem svježeg novca povećala likvidnost i kreditiranje te tako potaknula rast gospodarstva i inflacije.

Međutim, posljednjih dana iz središnje banke stižu poruke kako neće biti nikakvog ′novca iz helikoptera′, stoga ulagači ne znaju što očekivati od sjednice čelnika Bank of Japan u petak.

"Očekujemo da će središnja banka najaviti od svega pomalo, no neće biti teškog naoružanja kojemu se neki nadaju. Uostalom, možda neće ponuditi baš ništa nova, s obzirom da je dosad pokušala svakakvim mjerama potaknuti gospodarstvo", kaže Frederic Neumann, ekonomist u banci HSBC.

S obzirom na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, osim američkog, i moguće posljedice odluke Britanaca o napuštanju Europske unije, podršku tržištima posljednjih tjedana pruža samo nada ulagača da će vodeće središnje banke u svijetu - od kineske i japanske do europske i britanske - uskoro uvesti nove poticajne mjere.

Posljednjih mjeseci tržišta je podržavao i rast cijena nafte, nakon što su u veljači pale na najniže razine u 13 godina. No, posljednjih tjedana oporavak je izgubio na snazi, pa se cijene nafte uglavnom kreću između 45 i 50 dolara po barelu.

Jutros se na američkim tržištu cijena barela stabilno kreće oko 43,15 dolara, nakon što je jučer potonula 2 posto, na najnižu razinu u gotovo tri mjeseca. Na londonskom se tržištu, pak, cijena barela kreće oko 44,85 dolara.

A na valutnim se tržištima vrijednost dolara i dalje kreće nedaleko najviših razina u četiri i pol mjeseca jer su ulagači oprezni uoči sjednice čelnika američke središnje banke.

Doduše, nitko ne očekuje da će Fed već sada povećati ključne kamatne stope, no s obzirom da se rast najvećeg svjetskog gospodarstva ubrzava, nakon usporavanja u prvom tromjesečju, mnogi vjeruju da uskoro slijedi povećanje kamata.

Trgovci na tržištu novca procjenjuju da postoji 56 posto izgleda da će Fed u prosincu povećati ključnu kamata za 0,25 postotnih bodova.

Jutros se cijena eura kreće oko 1,0990 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0975 dolara.

Nakon snažnog rasta proteklih tjedana, dolar je oslabio u odnosu na japansku valutu. Njegov tečaj skliznuo je jutros na 104,40 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 106,30 jena.