Hrvatske dionice i dalje su vrlo atraktivne za kupnju, ali za snažniji poticaj tržištu potreban je veći priljev novca iz štednje u dionice, odnosno investicijske fondove, kao i velike javne ponude dionica (IPO), poput izlistavanja Agrokora, Hrvatske elektroprivrede (HEP) i Hrvatskih autocesta (HAC). Kako se moglo čuti tijekom prezentacije hrvatskog tržišta kapitala koju je u sklopu 3. investicijskog dana Zagrebačke i Ljubljanske burze održao voditelj istraživanja Intercapitala Tomislav Bajić, pokazatelj vrijednosti kompanija u sklopu indeksa CROBEX ima vrijednost 8,5. 

Razumni CROBEX

"To nije ni jeftino ni skupo, već razumno. Međutim, unutar indeksa postoje kompanije s vrlo atraktivnim vrednovanjima", istaknuo je Bajić.  To posebno vrijedi za turistički sektor, čiji je specijalizirani indeks CROBEXturist prošle godine skočio 23,7 posto, dok je CROBEX bio u minusu 3,2 posto. Osvrnuvši se na lanjsku godinu na domaćoj burzi, Bajić je istaknuo kako je HT opet ponio titulu najlikvidnije dionice s gotovo 15 posto prometa. No, ako se zbroji promet redovne i povlaštene dionice Adrisa, onda je na prvo mjesto zasjela rovinjska kompanija, ističe Bajić.

Nekoliko je razloga zbog čega je Adris bio u fokusu ulagača. Posrijedi su prodaja duhanskog poslovanja za pola milijarde eura, investicijski ciklus pokrenut nakon te prodaje i izdašna dividenda od 40 kuna po dionici. Međutim, prošlu godinu na burzi obilježile su i dvije javne ponude - Granolio i Tankerska Next Generation (TNG) - te nekoliko velikih dokapitalizacija, poput Podravke, Luke Rijeka i TNG-a, podsjetio je Bajić. Prema njegovu mišljenju, velika burzovna izlistavanja, poput Agrokora i HAC-a, za koje se procjenjuje da bi mogli prikupiti do 1,3 milijarde eura svaki, te HEP sa 750 milijuna eura, poslužit će kao magnet za nove investitore na hrvatskom tržištu.

Osim velikih IPO-a, Bajić je naglasio kako bi veliku podršku tržištu trebala pružiti i fondovska industrija, najrazvijenija u regiji. No, problem je što su obvezni i investicijski fondovi trenutačno vrlo slabo izloženi domaćim i regionalnim dionicama.  U portfeljima mirovinskih fondova nalazi se 18,3 posto dionica, od toga 10 posto hrvatskih, dok kod investicijskih fondova dionice ukupno čine manje od 11 posto portfelja, a domaćih je samo 4,3 posto. Analitičar Intercapitala pritom smatra da bi niske kamatne stope na štednju mogle biti razlog da se dio novca iz štednje počne prelijevati u dionice.   

U fokusu Krka, Petrol...

Prilike na slovenskom tržištu izložio je glavni ekonomist ljubljanske investicijske kuće Alta Sašo Stanovnik. U posljednje tri godine glavni pokretač rasta cijena slovenskih dionica bila je najavljena privatizacija, no ta se priča ispuhala.  Trenutačno je glavni pokretač rasta izdašna dividendna politika slovenskih poduzeća, naglašava Stanovnik.

Naime, dividendni prinos slovenskih dionica u prosjeku iznosi 4,7 posto. Ne treba zanemariti ni atraktivna vrednovanja slovenskih dionica, pa je tako omjer cijene i zarade svega 9,7, dok je omjer cijene i knjigovodstvene vrijednosti na 0,88.  Stanovnik smatra da bi investitori osobito trebali obratiti pažnju na dionice Krke, Luke Koper i Petrola, kao i na osiguravateljski sektor u cjelini.