Ruska banka Sberbank izvijestila je u srijedu da joj se neto dobit u trećem tromjesečju blago smanjila, uz znatno povećanje rezervacija za nenaplative kredite u uvjetima recesije i zapadnih sankcija Rusiji vezano za sukobe u Ukrajini.

U razdoblju od srpnja do rujna ruski je zajmodavac zabilježio neto dobit od 65,1 milijardu rubalja (935,4 milijuna eura), što je 8,2 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Neto rezervacije za gubitke po kreditima uvećane su u trećem tromjesečju za 25 posto, na 128,4 milijarde rubalja. Udio nenaplativih kredita uvećan je na 5,4 posto, sa 4,9 posto u prethodnom tromjesečju, i to ponajprije zbog segmenta poduzeća, navode u banci.

Bankovno poslovanje pritišće recesija u Rusiji, čiji je BDP prema najnovijim izjavama iz Moskve smanjen u ovoj godini za 3,9 posto, pritisnut padom cijena nafte i sankcijama Zapada povezano sa sukobima u Ukrajini. Sankcije pogađaju i ruske zajmodavce kojima je znatno ograničen pristup međunarodnom financiranju.

Sberbankovo je poslovanje u trećem tromjesečju podupro 28-postotni skok prihoda od naknada i provizija, na 81,9 milijardi rubalja. Oporavak je zabilježen i u stavci neto prihoda od kamata, koji su porasli 3,2 posto, na 263,4 milijarde rubalja.

"Tromjesečni je rezultat najbolji u ovoj godini a pridonijeli su mu oporavak neto prihoda od kamata, povećani plasmani hipotekarnih kredita i snažan fokus na poslovnu efikasnost", konstatira Aleksander Morozov, zamjenik predsjednika izvršnog odbora i financijski direktor Sberbanka.

Banka s dugom tradicijom poslovanja u Rusiji zabilježila je u trećem tromjesečju i snažan priljev depozita, za 15,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Motor je pritom bilo 26-postotno povećanje depozita poduzeća. Osjetno su u promatranom razdoblju povećani i depoziti građana, za 9,1 posto.

Time su stvoreni uvjeti i za neto povećanje ukupnih kredita, za 7,1 posto na tromjesečnoj razini. U banci pritom izdvajaju povećanje bruto kredita poduzećima, za 9,1 posto, navodeći kao razlog skok kreditiranja u rubljima. Povećani su i krediti  građanima, za osjetno blažih 2,7 posto, a poduprla ih je "zdrava potražnja za hipotekarnim kreditima".