Usprkos državnim poticajima gotovo pet puta više Hrvata štedi u stambenim štedionicama nego u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Štedionice su krajem prošle godine imale 409.368 ugovora, a dobrovoljni mirovinski fondovi samo 85.794 ugovora. Ministarstvo financija prošloga je tjedna štedionicama temeljem tih ugovora isplatilo 213,28 milijuna kuna državnih poticaja dok mirovince do kraja godine očekuje isplata pet puta manje svote oko 40,3 milijuna kuna.

Kod dobrovoljne mirovinske štednje poticaji iznose 25 posto ili maksimalno 1250 kuna na uloženih 5000 kuna godišnje dok se stambena štednja potiče sa 15 posto iznosa ili maksimalno 750 kuna na 5000 kuna godišnje ušteđevine.

Analiza pokazuje da je od 1998. do 2004. godine stambenim štedionicama država isplatila 1,081 milijardu kuna, a da je istodobno isplaćeno samo 375 milijuna kuna kredita, što je 2,8 puta manje od isplaćenih državnih poticaja, a to je bio i razlog smanjenja poticaja. U 2005. godini iznos kredita prvi je put premašio poticaje.

Sklopljeno je 3436 ugovora ukupne vrijednosti 280,26 milijuna kuna dok je za poticaje isplaćeno 215,89 milijuna kuna. U prošloj je godini broj kredita gotovo udvostručen na 6049, a njihova ukupna vrijednost dosegnula je 603,4 milijuna kuna. Pet stambenih štedionica lani je raspolagalo s imovinom od 6,4 milijarde kuna, a ukupni broj štediša iznosio je oko 667 tisuća.

Dobrovoljnim mirovinskim fondovima je pak od 2003. godine isplaćeno oko 108,87 milijuna kuna državnih poticaja. Neto imovina je tek lani dosegnula 457,64 milijuna kuna, čak 14 puta manje nego što imaju štedionice, dok je primjerice krajem 2003. iznosila neznatnih 29,6 milijuna kuna.

Zdravko Anđel, predsjednik uprave Wüstenrot štedionice ističe da je razlika samo jedan od dokaza da je mali broj građana Hrvatske spreman na dugoročnu štednju za budućnost. On smatra da rast štednje u štedionicama pokazuje da je potez smanjenja državnih poticaja bio preuranjen i štetan, i to za štedionice i za nacionalno gospodarstvo.

Mirko Brozović, predsjednik Uprave PBZ stambene štedionice, kaže da sve analize pokazuju da građani najviše štede do roka od godinu dana, u štedionicama ciljano na dvije ili pet godina, dok je štednja u fondovima za mnoge preduga.

Veronika Šapina-Pezelj, direktorica CO mirovinskog društva, naglašava da osim kraćih rokova štednje u prilog štedionicama ide dizanje ušteđevine odjedanput te njezino korištenje kao depozit i jamstvo za dizanje kredita.