Ukupna imovina svih 88 aktivnih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, je prema podacima Hanfa-e, krajem listopada pala na 10 milijardi i 608 milijuna kuna što u odnosu na kraj rujna predstavlja smanjenje za 3,613 milijardi kuna odnosno za 25,49 posto. Za pad su ravnomjerno “zaslužni“ dionički, novčani i mješoviti fondovi. S zadnjim padom se je imovina svih fondova približila granici od deset milijardi kuna koliko je zadnji put iznosila krajem veljače 2006. godine kad je fondovska industrija počela svoj enormni uzlet. Krajem prosinca 2007. godine je u fondovima bilo uloženo 880 eura PC (PC-per capita) a krajem listopada je imovina PC pala na 328 € što je 117 € manje nego krajem rujna. No usprkos velikom padu imovine, pad nije bio rekordan, u studenom prošle godine je imovina pala za 4,267 a u siječnju ove godine za 3,697 milijarde kuna.

U listopadu je kao i u rujnu imovina pala svim grupama fondova. Pad je velikim djelom uzrokovan padom cijena dionica jednako kao i povlačenjem uloga ulagača. Ukoliko od ukupnog pada oduzmemo 1,155 milijarde kuna, za koliko se je smanjila imovina novčanih fondova, imovina fondova je radi situacije na tržištu pala za manje drastičnih 2,458 milijarde kuna. Pad imovine novčanih fondova je naime više posljedica potrebe za likvidnim sredstvima institucionalnih ulagača tokom smanjene likvidnosti na tržištu novca. Najveći pad ipak bilježe dionički fondovi a imovina mješovitih je pala čak manje od pada zabilježenog kod novčanih fondova. Uzrok padu imovine u listopadu je jednako kao i u rujnu negativni razvoj te neizvjesna situacija na globalnim i regionalnim tržištima kapitala. Prije se je govorilo o bankarskoj krizi sad prevladava strah od utjecaja recesije na gospodarstvo odnosno na poslovne rezultate poduzeća.

Najveći pad imovine u rujnu od 1,380 milijardi kuna bilježe dionički fondovi. Njihova je imovina pala ispod granice od četiri milijarde, iznosila je 3,466 milijardi kuna. U odnosu na kraj rujna imovina se je smanjila za 28,47 posto. Zadnji put je imovina dioničkih fondova bila na tim razinama, krajem 2006. godine. Svim dioničkim fondovima osim Raiffeisen Hrvatske dionice i novosnovanom Aureus US Equity je imovina pala. Najveće apsolutno smanjenje imovine bilježe najveći dionički fondovi. Od ukupno četrdeset i dva, samo još deset dioničkih fondova upravlja s imovinom većom od 100 milijuna kuna, dok petnaest dioničkih fondova upravlja s imovinom manjom od deset milijuna kuna.

Svih sedamnaest mješovitih fondova je krajem listopada upravljalo s imovinom od 2,657 milijarde kuna, što predstavlja pad od 1,017 milijardi kuna odnosno od 27,69 posto u odnosu na mjesec ranije. Zadnji put je njihova imovina bila na tim razinama krajem siječnja 2006. godine. Slično kao i kod dioničkih fondova imovina je u apsolutnim iznosima najviše pala velikim bankarskim fondovima. U odnosu na kraj prošle godine kad je imovina fondova bila na povijesno najvišim razinama do kraja listopada je imovina dioničkih fondova pala za 76 a mješovitih za 73 posto.

Imovina novčanih fondova je krajem listopada iznosila 3,902 milijarde kuna. U odnosu na kraj rujna je pala za 1,155 milijardi kuna odnosno za 22,85 posto, dok od početka godine bilježi pad od 5,76 posto. U promatranom razdoblju, njihova je imovina najviše pala u listopadu što je i povijesno najveći mjesečni pad imovine novčanih fondova. Da se radi o neproporcionalnom padu svjedoči i činjenica da je preko 700 milijuna isplaćeno samo iz novčanog fonda ZB Plus, što ukazuje na povlačenje sredstava institucionalnih ulagača koji su u možda sredstva prenijeli u bankovni depozit, gdje su kamatne stope privlačnije u odnosu na prethodno razdoblje.

U listopadu su najmanji pad imovine zabilježili obveznički fondovi, čija je imovina pala za 61 milijun kuna, odnosno za 10,12 posto. Iako je pad imovine obvezničkih malen, pad imovine u listopadu je najveći mjesečni pad sve od ožujka 2007. godine. Ukupna je imovina svih obvezničkih fondova krajem listopada pala ispod granice od 600 milijuna kuna te je iznosila 539,4 milijuna kuna. Obvezničkim fondovima je imovina u ovoj godini pala za 135 milijuna kuna.

Tržišni udio kojim su krajem kolovoza upravljali novčani fondovi je iznosio 36,94 posto, na drugom mjestu su dionički s tržišnim udjelom od 32,81 posto a slijede mješoviti s 25,14 posto tržišnog udjela. Obveznički su ostali na četvrtom mjestu s 5,11 posto tržišnog udjela. Prema podacima od kraja listopada, najveći fond je novčani ZB plus koji je jedini fond s imovinom većom od milijarde kuna a iznosi 1,739 milijardi kuna, što predstavlja 16,46 posto imovine svih novčanih fondova.
Među društvima s najvećom imovinom na prvom je mjestu ZB Invest koji upravlja s 36,61 posto tržišnog udjela. Tržišni udjel PBZ Investa iznosi 17,32 posto, a slijede Erste Invest (10,20 posto) i Raiffeisen Invest (10,10 posto) te HPB Invest s 6,20 posto tržišnog udjela. Prvih pet društava prema imovini ukupno zauzima 80,43 posto tržišnog udjela. Najveći udio tržišta među “malim“ društvima upravljaju Hypo Alpe-Adria-Invest (2,46 posto) i ICF Invest (2,27 posto).

IZTOK LIKAR, www.hrportfolio.hr