Panična rasprodaja dionica i atmosfera masovne histerije koja je zavladala Zagrebačkom burzom navela je financijaše i regulatora na promišljanje konkretnih poteza koji bi mogli spasiti i tržište i ulagače, ali i fondove, od novih gubitaka.
No, vrlo je malo financijaša proteklog vikenda bilo raspoloženo otvoreno razgovarati o ideji koju zagovara Hanfa da se osnuje fond koji bi otkupljivao nelikvidnu imovinu investicijskih fondova i tako već opasno poljuljano tržište štitio od novih gubitaka.

Nelikvidne dionice

Predsjednik Uprave Erste Investa Josip Glavaš kaže kako bi se radilo o nekom obliku zatvorenog investicijskog fonda koji bi otkupljivao nelikvidnu imovinu fondova koji nemaju gotovine za isplatu svojih udjelničara. Naravno, prije svega bi bilo potrebno utvrditi pravila o daljnjoj sudbini fondova kojima je na taj način priskočeno u pomoć. Primjerice, ako bi se ti fondovi nakon pružene pomoći gasili, udjelničarima bi bila isplaćena vrijednost uloga na zadnji dan postojanja fonda. Nitko ne bi ostao bez svojeg novca, odnosno nitko ne bi izgubio baš sve uloženo, objašnjava Glavaš.

Prema zasad raspoloživim, neslužbenim informacijama, osnivači spasilačkog fonda (bail out fond) bili bi banke i veliki fondovi koji bi u nj uplatili novac, pa problematičnu imovinu fondova ne bi otkupljivali porezni obveznici, kao što će Amerikanci otkupljivati problematična potraživanja investicijskih kuća. Problematičnom bi se imovinom prije svega smatrale dionice koje je na tržištu teško unovčiti bez snažna rušenja njihove vrijednosti. Nitko od sugovornika pritom u kontekstu otkupljivanja nije spominjao korporativne obveznice, koje također u posljednje vrijeme imaju problema s likvidnošću, a po strani ih je ostavio i Rohatinski koji je bio izričit u tome da njih neće uzimati kao kolateral za pozajmljivanje bankama.

No, nisu svi uvjereni da je takav fond moguće odnosno baš najpametnije rješenje jer, kako kaže jedan financijski analitičar, u ovim je turbulentnim vremenima bankama primarno baviti se konzervativnim poslovima koji jamče stabilnost, a ne izlagati se rizičnim elementima na tržištu.

Ideja da velike banke osnuju takav fond u svijetu se prvi put pojavila još lani, dakle na samom početku krize no, upozoravaju financijaši, nije zaživjela, pa se sve intervencije na tržištima najviše pogođenima krizom događaju isključivo na račun poreznih obveznika.

Potrebno brzo djelovati

Da bi fond u vrijeme panike osigurao potreban efekt smirivanja "već ovog tjedna trebao bi biti objavljen barem temeljni plan njegova djelovanja", smatra šef Odjela za ekonomska istraživanja Hypo banke Hrvoje Stojić. On podsjeća na američki plan izbavljivanja investicijskih kuća iz nevolja sa 700 milijardi dolara državnog novca, o kojem se ni danas ne znaju baš svi detalji bez obzira na to što je u Kongresu i Senatu odobren još prije desetak dana. A upravo se zbog takva odugovlačenja njegov prvotni pozitivan efekt svakim danom sve brže topi.

Iako razmjeri krize zahtijevaju vrlo brzo djelovanje, pred osnivačima fonda i onima koji potiču njegovo osnivanje vrlo je velik i kompliciran posao. Za početak, upozoravaju neki fond menadžeri, još ne postoje projekcije o potrebnim inicijalnim ulaganjima, a to je posao koji može odraditi samo Hanfa, koja je i jedan od inicijatora projekta.

K tome, treba odlučiti kako odrediti cijenu otkupa problematičnih dionica. One sigurno ne smiju biti skupe, ali ni prejeftine, jer bi tako izgubio smisao fond koji bi od preniskih cijena dionica trebao spasiti i fond i ulagače, ali i tržište.

Treba i jasno uvjetovati principe otkupa imovine. Primjerice, fond koji se našao u problemima vrlo će vjerojatno morati pristati da mu se imovina otkupi uz određeni diskont na zadnju trgovanu cijenu dionice, a samim će primanjem isplata iz tzv. fonda za spašavanje pristati i na likvidaciju fonda. Nije nemoguće da u drugoj fazi budu oduzete dozvole za rad i cijelom društvu za upravljanje tim fondom, koje je moralo prodati imovinu da bi isplatilo svoje udjelničare. No, tvrdi jedan fond menadžer, i to je bolje od situacije da neko društvo fond pripoji drugom fondu kojim upravlja, a onda za nekoliko mjeseci osniva novi fond iste politike ulaganja kao i onaj prethodno likvidirani.

Postavlja se i pitanje sudbine menadžmenta fonda, bi li društvo za upravljanje trebalo smijeniti ljude koji su fond doveli u tako lošu poziciju, odnosno mogu li ti ljudi prijeći u neku novu investicijsku kuću i od Hanfe dobiti zeleno svjetlo za imenovanje kao članovi nekih novih uprava.

HNB bankama dao dovoljno da smire tržište

Određena koordinacija, koja u posljednje vrijeme postoji između Hanfe i Hrvatske narodne banke, ipak ne znači da će HNB dodatno intervenirati ciljanim mjerama kako bi pomogla fondovskoj industriji. "Bankama se na raspolaganje stavlja 450 milijuna eura, za koje pretpostavljam da će iskoristiti da smanje ili ograniče mogući pritisak na tržište", pojasnio je za Business.hr što od ukidanja stope obvezne pričuve očekuje guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski.

No, Rohatinski je odbacio bilo kakvo daljnje upletanje HNBa u tržište kapitala, poput prihvaćanja korporativnih obveznica kao kolaterala za bankarske repo aukcije. Naime, to je bila želja barem jedne velike domaće kuće za upravljanje fondovima koja u portfeljima ima velik broj korporativnih obveznica, a kojih se u uvjetima rastuće inflacije i potrebe za likvidnošću nikako ne mogu riješiti.

„HNB ne želi izravno kreditirati poslovanje tvrtki, što bi se dogodilo kad bi odobrio obrnute repo aukcije korporativnih obveznica“, kaže Rohatinski.