Kad je prije godinu dana proradila, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), nadzirala je industriju tešku oko 40 milijardi kuna. Krajem 2006. imovina nebankovnog financijskog sektora stigla je do procijenjenih 90 milijardi (bez prometa na burzi). Predsjednik Hanfe, Ante Samodol u intervjuu danom Poslovnom dnevniku kaže kako ga ne zanimaju pojedinačni ekscesi ni huk i buka nekih pojedinaca koji su se upleli ili spleli u mrežu zakona.

Kao što kompanija koja se želi razvijati mora misliti na nove klijente, tako i nas u postojećem okruženju posebno zanima da onima koji tek trebaju postati sudionici tržišta pokažemo da imamo pravnu državu i da pri kupnji dionica, udjela u fondovima, polica osiguranja mogu računati na to da postoji tamo neka 'nevidljiva ruka' koja pomiče stvari u okvirima zakona. "Vođenje ove agencije vidim u takvom, holističkom pristupu", kaž Samodol.

"S tim u vezi možda treba reći i da je lani na burzi zaključeno 275.000 transakcija i u odnosu na to 10-12 slučajeva koji su nas potaknuli na akciju zapravo je zanemarivo. Prošle godine podneseno je 12 prekršajnih prijava protiv brokerskih kuća i dvije kaznene protiv zaposlenika. Mogu razumjeti da će se medijski eksponirati slučajevi poput Montmontaže, Transadrije ili Hidroelektre, ali to je kap u moru transakcija", kaže Samodol. Izrazio je uvjerenje da će Vlada za 20-ak dana konačno potvrditi članove Savjeta Hanfe.

Kaže također kako smatra da je najzapuštenije stanje u financijskoj industriji u području osiguranja od autoodgovornosti. "To je i najizdašniji segmet osiguranja od kojeg se svake godine uberu 2,5 milijarde kuna."Samodol kaže kako je napravljen najveći dio izmjena zakona o tržištu vrijednosnih papira, a sada se radi na izmjenama zakona o preuzimanju.

"Kad se počne trgovati na novoj trgovinskoj platformi jedinstvene burze, u softveru će biti ugrađeni neki novi mehanizmi. Isto tako, sve će brokerske kuće morati imati program s autorizacijom Hanfe i s tako licenciranim programima stvari će se moći bolje nadzirati. Sada, na žalost, praktički 90 posto brokerskih kuća koristi jedan program. Stvari su postavljene tako da naknadno mogu mijenjati podatke, pri čemu se u jednu masku prije unošenja u knjigu naloga može upisati i 50 klijenata, a onda ih se selektivno pušta u knjigu naloga. Već smo zatražili od fond menadžera opise IT tehnologije, softvera, isto ćemo tražiti i od brokerskih kuća. Neće se više moći dogoditi, a to je potvrdio i direktor burze Roberto Motušić, da se mogu mijenjati redoslijedi izvršavanja naloga. Zagrebačka burza s novom trgovinskom platformom neće više biti samo mjesto trgovanja nego i prva crta obrane kad je u pitanju regulativa", zaključuje Samodol.

izvor: www.bankamagazine.hr