Zakon bi se promijenio kako bi Fina uzela u zaštitu Dalekovod prije formalnog pokretanja postupka predstečajne nagodbe.

U rješavanje sudbine Dalekovoda uključit će se država koja će, najvjerojatnije, pomoći tvrtki novim pravilima! Razlog je što Dalekovodu gori pod nogama zbog prijetnje gubitka velikih izvoznih poslova. Rizik je sve veći, pa je to Ministarstvo financija odlučilo presjeći.

Potvrđeno nam je da će se u petak u Ministarstvu financija održati sastanak s vjerovnicima i Upravom kompanije. Ovih dana bit će poznata i konkretna intervencija u Zakon o finanacijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Cilj staviti kompaniju pod poseban režim. Posegnut će se za novim zakonskim rješenjem kako bi Fina uzela u zaštitu Dalekovod prije formalnog pokretanja predstečajne nagodbe."Pokušava se naći način da se tvrtka, dok još nema potpunu dokumentaciju, nađe pod kontrolom Fine, jer je dužnik od posebne strateške važnosti. Primjer Dalekovod pokazuje da sadašnja procedura pokretanja postupka predstečajne nagodbe ugrožava poslove koji su pred sklapanjem", rekao nam je upućeni izvor.Iz kompanije neslužbeno doznajemo da su na stolu ugovori vrijedni 100 milijuna eura. Riječ je o poslovima u Ukrajini i na Kosovu, a nitko ih neće potpisati dok se ne odblokiraju žiroračuni i poslovanje stavi u normalu. Time bi se osigurali uvjeti za rad 1700 radnika. Ako se to ne dogodi, neizvjesnost bi trajala predugo, što bi pokopalo seriju poslova Dalekovoda na stranim tržištima. Problem je zakomlicirala i Uprava Matjaža Gorjupa jer je, povukla po ocjeni mnogih, neprimjeren potez: u najvećoj krizi kompanije poslala je Fini prijedlog za predstečajnu nagodbu bez dokumentacije. Sastanak u Ministarstvu financija posebno će govoriti o položaju i spremnosti banaka za nagodbu. To se osobito odnosi na pojedine banaka koje bi trebale biti više zainteresirane jer nemaju upisana založna prava ni fiducije.

Od 850 milijuna kuna koje su banke plasirale Dalekovodu kvalitetno osiguranje namirenja ima samo 470 milijuna kuna. Hypo Leasing ima upisana razlučna prava na cinčaonici u Dugom Selu na 140 milijuna kuna. Ista je stvar i sa 240 milijuna kuna koje je po modelu A krajem 2010. dobio Dalekovod dijelom kroz HBOR, te od Raiffeisen, Privredne i Erste banke. Kvalitetno je osigurano i potraživanje Zagrebačke banke od 90 milijuna kuna, no Zaba je kao poslovna banka Dalekovoda izložena mnogo više zbog jamstava koja je izdala za izvršenje ugovora. Udar na Dalekovod stoga pogađa i Zabu. S druge strane, većini banaka nije svejedno što će biti s Dalekovodom, jer nemaju kvalitetno osigurana potraživanja, nego obične mjenice i zadužnice. U toj grupi su, navodno, Raiffeisen, Erste, SG Splitska, Podravska i Croatia banka, a ukupan iznos neosiguranih bankarskih tražbina je 380 milijuna kuna. Naši izvori tvrde da bi te banke trebale biti zainteresirane da se Dalekovod ne uruši jer mogućnost povrata njihovih tražbina ovisi o nastavku poslovanja tvrtke. Izvori iz kompanije tvrde da su se dosad banke ponašale drukčije. Nagađa se da su neke banke u stranom vlasništvu namjerno odmogle Dalekovodu kako bi se izgurao sa europskog brzorastućeg energetskog tržišta milijardi eura vrijednih poslova u korist stranih kompanija. Zvuči nepošteno, a čini se da je velika sumnja bačena i novu Dalekovodu Upravu zbog toga što presporo primjenjuje Zakon o predstečajnoj nagodbi, no to nije sve.

"Dalekovod ima mnogo više internih problema nego s vjerovnicima. Problemi su u području korporativnog upravljanja, Uprave i Nadzornog odbora koji ima veliku odgovornost preispitati što se događa u Upravi jer u kriznoj situaciji Uprava ne smije biti drastično nejedinstvena. Nema zajednički koncept oko predstečajne nagodbe, a dokaz toga je i prijedlog bez dokumentacije koji je poslan Fini. Uprava nije bila transparentna, nego je od prijedloga prošlo 20-ak dana, i na kraju je o tome obavijestila Fina", kaže upućeni izvor navodeći da je moguće da je Gorjupova Uprava išla na brzi prijedlog, jednako kao i Konstruktor, smatrajući da će tako brzo odblokirati račun. Dalekovodu teče rok od 40 dana za dostavu dokumentacije, no, kako nema opravdanja za potez Uprave, naši sugovornici smatraju da je na potezu Nadzorni odbor, koji bi trebao preispitati ponašanje Uprave. U NO-u su predstavnici mirovinskih društava (AZ obvezni mirovinski fond - član uprave Davor Doko, PBZ CO - predsjednik Uprave Dubravko Štimac, Erste Plavi - članica Uprave Nataša Ivanović), ali i Petar Đukan, bivši čelnik IGH. Hoće li oni Gorjupovu Upravu mijenjati ili nismo uspjeli saznati.