Stručnjaci očekuju da će Austrijanci za Hrvatsku u najboljem slučaju dobiti oko dvije milijarde kuna.

Hypo grupa u utorak je službeno započela prikupljati ponude za prodaju poslovanja u jugoistočnoj Europi. Novoga kupca koji će od Republike Austrije preuzeti dio grupe traži se za poslovanje u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji i Crnoj Gori.

Ponude se prikupljaju do 7. prosinca. Još u svibnju čelnik grupe Gottwald Kranebitter otkrio je da su za Hypo potencijalno zainteresirane banke iz Europe, Rusije, Turske i jugoistočne Azije, kao i "financijski ulagači". Premda je inicijalno bilo zamišljeno da se prodaja svih pet tržišta odradi "u komadu", što će se i preferirati, u Austriji su nakon razgovora s potencijalnim ulagačima ipak otvorenom ostavili mogućnost iskazivanja interesa za pojedine dijelove, a o pobjedniku će presuditi visina ponude. Bude li se Hypo prodavao u dijelovima, u fokusu će biti upravo banka u Hrvatskoj kao njezin najzdraviji segment. Dok je grupa u prošloj godini imala 59,1 milijun eura konsolidirane dobiti, u 2010. gubitak je premašio milijardu eura, a 2009. dosegnuo je 1,58 milijardi eura. Istodobno je poslovanje u Hrvatskoj neprekidno tijekom krize bilo pozitivno; prošlogodišnja dobit iznosila je 6,1 milijun eura, a godinu prije 23 milijuna eura. U pokušaju da spriječi kolaps ozbiljno poljuljane banke zbog krize i nagomilanih dugova, Austrija je 2009. nacionalizirala Hypo Group Alpe Adria. Otada se u dogovoru s Bruxellesom provodi restrukturiranje poslovanja kojem je krajnji cilj ponovna privatizacija banke, a u svibnju je Deutsche Bank odabran za financijskog savjetnika.

U Klagenfurtu se planira i prodaja poslovanja u matičnoj Austriji te Italiji, no prvo se kupac traži za poslovanje u regiji koje se smatra perjanicom grupe. Riječ je o portfelju vrijednom 11 milijardi eura, što predstavlja oko sedam posto tržišnog udjela u regiji. Hypo grupa na tim je tržištima uspjela privući 1,1 milijun klijenata i uspostaviti mrežu od 250 poslovnica za građane, male i srednje poduzetnike te velike korporativne klijente, kao i javni sektor na svim tržištima. S obzirom na sanaciju, ali i s obzirom na to da su gubici Hypa vruće političko pitanje posebno uoči austrijskih izbora iduće godine, knjigovodstvena vrijednost procijenjena je na milijardu i pol eura, što je cijena koja će se pokušati postići prodajom. Primijeni li se računica za Hrvatsku, vrijednost banke mogla bi se kretati između 4 i 4,5 milijardi kuna, no stručnjaci su složni da je danas teško očekivati akvizicije po toj vrijednosti. Realnije je, kažu, očekivati da se transakcija zaključi uz diskont od čak polovice te vrijednosti, a pesimistične procjene vrijednost spuštaju i do trećine "booka".

Od svih se potencijalnih kupaca za Hypo u Hrvatskoj u bankarskim krugovima zasad najviše spominju kupci iz Rusije. Nakon ulaska Sberbanka na europsko tržište kupnjom Volksbank Internationala, naši sugovornici kažu da je to tek početak tržišne ekspanzije u koju bi se akvizicija Hypa i njegova tržišnog udjela od gotovo 10 posto prirodno uklopila. U igri za domaće bankarsko tržište je, navodno, i Sberbankov najveći konkurent, ruski VTB, no problem je zahlađenje odnosa s Rusijom koje je nedavno kulminiralo odsijecanjem Hrvatske od Južnog toka. "Od svega ponuđenog na prodaju najzanimljivija je Hrvatska, posebno zbog tržišnog udjela, ali i velikoga nekretninskog portfelja. S obzirom na tržišnu cijenu koja se može postići, kupac bi mogao dobiti 'zgoditak stoljeća' u vrijednosti nekretninskog portfelja", kaže naš sugovornik koji je želio ostati anoniman. U domaćoj Hypo banci kratko su poručili da komentara o prodaji zasad nemaju, no da se za klijente banke ništa neće promijeniti zbog tog procesa.