Vlada je s današnje sjednice u Sabor uputila konačni prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti, kojim korigira važeće fiskalno pravilo.

Ministar financija Slavko Linić ocjenjuje kako je sadašnje fiskalno pravilo koje propisuje da se rashodovna strana proračuna godišnje mora umanjiti za jedan postotni bod BDP-a, nemoguće ispuniti u uvjetima petogodišnje recesije.

Prema njegovim riječima, ispunjavanje sadašnjeg pravila uzrokovalo bi povećanje deficita, a Vladi suzilo prostor utjecaja na gospodarski rast.

Vlada stoga, kako je rekao, predlaže nove kategorije te bi, prihvati li Sabor njezine prijedloge, bila dužna planom prilagodbe u srednjem roku definirati strukturne deficite izražene u postotku BDP-a i kontrolirati ih.

Vlada bi, rekao je Linić, svojim srednjoročnim programima bila dužna osigurati minimalno umanjenje od 0,5 posto strukturnog deficita godišnje, dok deficit državnog proračuna ne padne ispod tri posto BDP-a i javni dug 60 posto BDP-a.

Vlada predlaže i mogućnost uvođenja privremenog fiskalnog pravila, dok ne donese srednjoročni program strukturnih promjena.

Linić najavljuje da će taj plan biti donesen u ožujku iduće godine.

Prema odredbama iz konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o fiskalnoj odgovornosti, strukturni saldo izražen udjelom u BDP-u ostvarivat će se prema planu prilagodbe radi dostizanja srednjoročnog proračunskog cilja pri čemu rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a, uvećanu za očekivani porast cijena.

Plan prilagodbe svojom odlukom određuje Vlada u svrhu ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja, a na preporuku Vijeća Europske unije, pri čemu međugodišnje smanjenje strukturnog salda mora iznositi najmanje 0,5 posto BDP-a.

Srednjoročni proračunski cilj pak određuje se kao strukturni saldo koji osigurava da manjak općeg proračuna ne bude veći od tri posto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da javni dug ne bude veći od šezdeset posto BDP-a.