Sudbina velikih apoena novčanica i nije toliko "crna" unatoč usponu bezgotovinskog plaćanja te sve glasnijim upozorenjima kako veliki apoeni ponajviše služe kriminalcima. Europska središnja banka (ECB) u veljači je najavila kako ispituje mogućnosti povlačenja iz optjecaja najveće novčanice od 500 eura, no taj proces baš i neće biti jednostavan.

Prema prošlotjednim napisima Frankfurter Allgemeine Zeitunga, povlačenje te novčanice ukupno bi stajalo 500 milijuna eura. Guverner Bundesbanke i član ECB-ova odbora guvernera Jens Weidmann izjavio je kako bi eliminiranje te novčanice bio logistički izazov, a ne bi značajno smanjio kriminalnu aktivnost. Doris Schneeberger, direktorica upravljanja gotovinom u ECB-u, na ovotjednoj pariškoj konferenciji "Budućnost gotovine" rekla je kako smatra da ljudi "i dalje koriste 500 eura, vjeruju mu, ali da potražnja za tim apoenom opada", prenosi Bloomberg.

Slično vrijedi i za najveći apoen hrvatske kune, može se iščitati iz odgovora Hrvatske narodne banke (HNB) na pitanje što planiraju s novčanicom od 1000 kuna. "HNB svrstava apoen od 1000 kuna u kategoriju strateških zaliha. Naime, novčanica od 1000 kuna u optjecaju gotovog novca u Republici Hrvatskoj nema široku primjenu, niti je naglašena potražnja za navedenim apoenom - moglo bi se ustvrditi da javnost koristi navedeni apoen prvenstveno za štednju u gotovini", poručuju iz središnje banke.

Omjer zastupljenosti apoena od 1000 kuna u ukupnom iznosu novčanica izvan trezora nema znakovitih skokova u zadnjih desetak godina, a udjel tog apoena u ukupnoj količini gotovog novca u optjecaju krajem 2015. iznosio je 2,51 posto, dodaju iz HNB-a. Na kraju ističu kako od 1994. ne planiraju niti ugovaraju izradu dodatnih novčanica od 1000 kuna.