Trend smanjivanja neprihodonosnih kredita traje gotovo neprestance od sredine 2015. godine, kada je zabilježen i njihov najveći udio od 17,34 posto. Usporedbe radi, udio loših kredita krajem prvog tromjesečja ove godine iznosio je 9,51 posto, a na kraju lipnja 2018. bio je 11,19 posto.

Trend pada udjela loših kredita može se pripisati najvećim dijelom aktivnostima banaka na rješavanju nenaplativih kredita odnosno prodaju potraživanja. Najnoviji podatci HNB-a tako pokazuju da su banke u drugom tromjesečju prodale 407 milijuna kuna potraživanja, uz kupoprodajnu cijenu od gotovo 224 milijuna kuna.

Većina potraživanja koje su banke prodale u tom razdoblju odnosi se na potraživanja od nefinancijskih društava odnosno poduzeća, 329 milijuna kuna, dok se na potraživanja od stanovništva odnosi 77,3 milijuna, a od ostalih sektora 654 tisuće kuna.

Po podacima središnje banke (prema metodologiji ESA 2010), krajem prošle godine banke su imale plasiranih 254,97 milijardi kuna kredita, od čega je u rizične skupine B i C bio raspoređen iznos od 23,5 milijardi kuna, što je udio od 9,21 posto u ukupnim kreditima.

Kvaliteta kredita poboljšala se kod oba najvažnija sektora, i kod sektora nefinancijskih društava odnosno poduzeća i kod stanovništva.

Podaci HNB-a tako pokazuju da je u sektoru nefinancijskih društava odnosno poduzeća udio kredita raspoređenih u rizične skupine B i C u ukupnim kreditima tom sektoru krajem lipnja iznosio 18,82 posto, što je na tromjesečnoj razini smanjenje za 0,73 postotnih bodova, a na godišnjoj za 3,31 postotnih bodova.

Najveći dio neprihodonosnih kredita u sektoru nefinancijskih društava i nadalje ima građevinarstvo, krajem prošle godine u toj je djelatnosti udio tzv. loših u ukupnim kreditima bio 39,15 posto.

Podaci središnje banke pokazuju da se nastavlja poboljšavati i kvaliteta kredita stanovništvu, gdje je udio loših kredita krajem lipnja ove godine pao na 6,13 posto. To je za 0,18 postotnih bodova manje nego krajem ožujka, a 1,6 postotnih bodova manje nego krajem lanjskog prvog polugodišta.

Od ukupno nešto više od 125,6 milijardi kuna kredita građana, iznos od 7,7 milijardi kuna bio je raspoređen u rizične skupine B i C.