U lipnju su, naime, na godišnjoj razini potrošačke cijene pale za 0,2 posto, u svibnju za 0,6 posto, a u travnju za 0,2 posto, što je bio njihov prvi međugodišnji pad od kraja 2016. godine.

Padu cijena na godišnjoj razini u srpnju prvenstveno su pridonijele cijene u kategoriji prijevoza, koje su pale za 5,1 posto, a koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto više od 15 posto, pokazuju podaci DZS-a, objavljeni u ponedjeljak.

Unutar te kategorije, pad cijena je prije svega podržan u potkategoriji goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva, s padom za 9,7 posto, koja u ukupnoj strukturi sudjeluje sa 6,9 posto.

U odnosu na srpanj 2019., pad bilježe i cijene u kategoriji stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 1,7 posto, zatim u obrazovanju, za 0,7 posto, te rekreaciji i kulturi, za 0,5 posto.

Najznačajniji godišnji rast, pak, zabilježen je u kod alkoholnih pića i duhana, za 4,5 posto, te u kategoriji razna dobra i usluge, za 2,7 posto, koju čine potkategorije poput osobne njege i frizerskih salona i centara za uljepšavanje.

Na mjesečnoj razini cijene pale 0,5 posto

Na mjesečnoj su razini, pak, u srpnju potrošačke cijene pale za 0,5 posto.

U odnosu na lipanj, najviše su, kao efekt sezonskih sniženja, pale cijene odjeće i obuće, u prosjeku za 9,5 posto. Slijede cijene hrane i bezalkoholnih pića, s padom od 0,9 posto, dok su cijene u kategoriji pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva, te u kategoriji zdravlja, u prosjeku zabilježile pad od po 0,3 posto.

Pad indeksa potrošačkih cijena u srpnju u odnosu na lipanj 2020. ublažile su cijene restorana i hotela, koje su u prosjeku više za 1,7 posto, cijene prijevoza te rekreacije i kulture, s rastom od po 1,1 posto, zatim cijene alkoholnih pića i duhana, koje su u prosjeku više za 0,3 posto te cijene komunikacija, s rastom od 0,2 posto.

Zahvaljujući inflatornim pritiscima s početka godine, u razdoblju od siječnja do srpnja potrošačke cijene su u prosjeku bile više 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) očekuju da će nastavak druge polovine godine donijeti daljnji pad prosječnih potrošačkih cijena na godišnjoj razini, pa bi u njihovom osnovnom scenariju, u ovoj godini trebali zabilježiti stagnaciju potrošačkih cijena u odnosu na 2019.

"Međutim, šok ponude i zamjetno niža potražnja sugeriraju da su ove procjene izložene negativnim rizicima. Konvergencija cijena usluga k europskom prosjeku blago će usporiti, dok će razina cijena energije i dalje biti na zamjetno nižim razinama u odnosu na 2019. S oporavkom gospodarstva 2021. očekujemo povratak umjerenog rasta cijena. Temeljna inflacija, koja ne uključuje cijene poljoprivrednih proizvoda, energije ni administrativne cijene, i dalje će se kretati oko 1,5 posto", procjenjuju u RBA.