Naime, podsjećaju iz RBA, nakon značajnog godišnjeg pada izravnih stranih ulaganja u 2015. godini za gotovo 75 posto, podaci za 2016. godinu, u kojoj je ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku iznosio 1,7 milijardi eura, ukazali su na izvjestan oporavak.

Promatrajući statistiku stranih ulaganja prema zemljama, najviše izravnih ulaganja, 217 milijuna eura, u prvom ovogodišnjem kvartalu došlo je iz Austrije, a slijede ulaganja iz Nizozemske u visini 84,9 milijuna eura te Luksemburga od 39,2 milijuna eura.

Prema revidiranim podacima HNB-a, u razdoblju od 1993. godine, odnosno od kad je dostupna statistika izravnih stranih ulaganja, do kraja prvog tromjesečja ove godine Hrvatska je ukupno privukla 31,2 milijarde eura izravnih stranih ulaganja. Isključe li se iz toga tzv. kružna ulaganja, odnosno ulaganja koja imaju učinak povećanja izravnih ulaganja u oba smjera tj. u Hrvatsku i u inozemstvo, taj iznos je nešto niži - 28,8 milijardi eura.

Tijekom tog kumulativnog razdoblja najveće vrijednosti izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku proizišle su iz sektora financijskog posredovanja, oko 30 posto, potom od ulaganja u sektor trgovine na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (9,6 posto) te poslovanje nekretninama (7,2 posto), a izostale značajnije investicije u sektoru razmjenjivih dobara, kažu iz RBA.

Podsjećaju i na navode Udruženja stranih ulagača (FIC) o iznimnoj ulozi izravnih stranih ulaganja u rastu i razvoju zemlje domaćina, koja je potvrđena mnogim empirijskim istraživanjima. Pritom ističu podatak da sve skupine FDI poduzeća pokazuju brži rast prihoda i kapitala nego skupina ostalih domaćih tvrtki, a i produktivnost brže raste u takvim poduzećima.

FDI poduzeća predstavljaju značajan dio hrvatskog gospodarstva promatrajući bilo kroz kapital, ukupne prihode, izvoz, zaposlenost ili investicije. Kapital FDI poduzeća predstavlja gotovo trećinu ukupnog kapitala u Hrvatskoj, dok je udio izvoza blizu 40 posto, ističu iz RBA.

S druge strane, dodaju, prema publikaciji FIC-a "Bijela knjiga", najteži problemi u poslovnoj klimi s kojima se suočava Hrvatska i koji otežavaju dolazak izravnih stranih ulaganja mogu se sažeti u sljedeće kategorije: pravna nesigurnost u smislu promjena u pravnom okruženju, mijenjanje pravila, neodgovarajuća provedba propisa EU; porezne obveze (promjene poreznog zakona, neujednačena rješenja različitih razina poreznih vlasti), parafiskalne naknade (broj dodatnih troškova koji se moraju platiti, bez jasne povezanosti s poslovanjem), javna uprava i pravosuđe - trajanje sudskih postupaka, ponekad potpuno različit tretman na lokalnim razinama od nacionalne, pitanja rada (krut i neodgovarajući zakon o radu) te pristup financijskim sredstvima.