Na kraju ožujka bilo je blokirano 9,1 posto radno sposobnog stanovništva glavnog grada Hrvatske.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je blokirano 21.400 građana s dugom većim od 1,4 milijarde kuna, pri čemu je udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva iznosio 7,02 posto.

U Zagrebačkoj županiji zadnjeg dana ožujka blokadu računa imalo je 19.511 građana, s dugom većim od 1,6 milijardi kuna, što čini 9,06-postotni udjel u broju radno sposobnog stanovništva.

Najmanje blokiranih, njih 2.398, imala je Ličko-senjska županija. Njihov dug iznosio je 162,5 milijuna kuna, a njihov udio u radno sposobnom stanovništvu županije 7,63 posto.

U odnosu na ukupan broj stanovnika županije najviše je blokiranih građana u Sisačko-moslavačkoj županiji, 6,74 posto i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 6,28 posto, a te su dvije županije na vrhu i prema kriteriju broja blokiranih u odnosu na radno sposobno stanovništvo - Sisačko-moslavačka 10,22 posto, a Bjelovarsko-bilogorska 9,49 posto.

Nadalje, Zagreb, Split, Rijeka i Osijek predvode listu od 25 gradova s najvećim brojem blokiranih građana. U Zagrebu ih je bilo 48.865, u Splitu 8.654, u Rijeci 7.741 i u Osijeku 6.169.

Prema broju građana koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje u odnosu na broj stanovnika izdvajaju se Dugo Selo s 8,10 posto, Sisak s 8,02 posto, Čakovec sa 7,76 posto, Križevci sa 7,41 posto i Petrinja sa 7,02 posto blokiranih građana.

Prema prosječnom iznosu duga, najviše je građana s evidentiranim neizvršenim osnovama za plaćanje u Vodicama, a njihov prosječan dug iznosi 206 tisuća kuna. Slijede građani Velike Gorice s dugom od 161 tisuću kuna, Koprivnice s dugom od 159 tisuća kuna, Našica s dugom od 115 tisuća kuna i Varaždina s dugom od 101 tisuću kuna. Građani u preostalih 20 gradova s rang liste u prosjeku su dužni od 52 tisuće kuna (građani Bjelovara) do 96 tisuća kuna (građani Poreča).

Iz Fine podsjećaju da je kao jedna od mjera za rješavanje problema građana s dugotrajno blokiranim računima donesen Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, koji je stupio na snagu 21. srpnja 2018., a u skladu s njime Fina je prestala postupati po osnovama za plaćanje za ovršenike i tražbine koji ispunjavanju zakonske uvjete.

Također, prema novom Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018., automatizmom se prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje koje su bile evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika fizičke osobe, a koje se nisu naplatile u cijelosti u roku od tri godine od datuma primitka u Finu i po kojima nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci. Na toj se osnovi djelomično ili u cijelosti prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje za 225.322 ovršenika, navode iz Fine.