Inflacija potrošačkih cijena bi prema procjenama središnje banke, mogla u 2019. usporiti na 0,8 posto uslijed smanjenja stope PDV-a na određene proizvode i pada cijena naftnih derivata, a u 2020. godini ubrzati na 1,4 posto, kao rezultat povećanja godišnje stope rasta cijena hrane i rasta trošarina.

U HNB-u procjenjuju da bi višak na tekućem i kapitalnom računu mogao u ovoj godini biti veći nego prošle godine zahvaljujući rastu izvoza usluga, jačem korištenju EU-ovih fondova i rastu prihoda od osobnih doznaka, dok se tijekom 2020. očekuje smanjenje viška.

Smatraju i da bi se trend poboljšanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti mogao nastaviti.

U takvom makroekonomskom okruženju HNB namjerava i dalje provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, podržavajući visoku likvidnost monetarnog sustava, uz istodobno održavanje nominalnog tečaja kune prema euru stabilnim.

Kada je riječ o fiskalnoj politici, HNB očekuje da bi nakon viška proračuna opće države u 2018, godini, u 2019. godini mogao biti ostvaren blagi manjak proračuna opće države u iznosu od 0,1 posto BDP-a., a za 2020. godinu predviđa se višak od 0,2 posto BDP-a.

Dug opće države će se prema prognozi HNB-a vjerojatno nastaviti smanjivati, sukladno fiskalnim pravilima, očekuje HNB.