Na savjetovanju o ekonomskoj politici Hrvatske u 2020. godini, u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista na kojemu je govorila o ključnim izazovima i preduvjetima ekonomskog razvoja Hrvatske, predsjednica je ustvrdila kako je pozitivnih elemenata sve više jer gospodarstvo raste kao i plaće i zaposlenost, a Hrvatska se uspinje na ljestvicama konkurentnosti, uz pozitivne pokazatelje kretanja javnog i inozemnog duga.

No, po njezinoj ocjeni Hrvatska treba rast od pet posto da bi građani to osjetili na svome standardu.

"Trebamo gospodarski rast od najmanje pet posto na godinu i tek tada ćemo osjetiti stvarno poboljšanje standarda. Sada rastemo, ali smo i dalje preosjetljivi na vanjske nestabilnosti, ali će se taj rast usporavati na dva posto jer temelje za snažniji rast još nismo postavili. Neki dijelovi države još drastično zaostaju, a uz to, iako rastemo, zemlje s kojima se uspoređujemo rastu još brže", rekla je predsjednica

Kazala je da se sve to nepovoljno održava na demografske promjene, te da treba stvoriti uvjete za trajno poboljšanje života, racionalizirati i digitalizirati državnu upravu te da javna uprava mora biti potpora, a ne zapreka inovativnom gospodarstvu.

Kao uvjete ubrzana rasta navela je i nultu toleranciju prema korupciji, temeljitu reformu državne administracije i pravosuđa i lakše provođenje inovacija.

"Moramo povećati razinu zaposlenosti, modernizirati uvjete rada, smanjiti iseljavanje i manjak kvalificirane radne snage", dodala je.

"Neka se radna mjesta stvaraju za našu radnu snagu, a za ona za koje se na našem tržištu ne može naći radnik, moramo se selektivno okrenuti drugim tržištima", smatra predsjednica.

Drži da "iz života naših ljudi treba izbaciti pojmove minimalne plaće ili dječjeg doplatka", a struktura gospodarstva se mora preoblikovati tako da socijalni kriteriji više ne caruju.

"Naši ljudi ne traže socijalnu pomoć nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto", istaknula je predsjednica.

Hrvatska mora postati mjesto za nova ulaganja, kazala je i u tom smislu pozdravila smanjenje poreznih rasterećenja kao i dosadašnje rezultate porezne reforme.

Smatra da investitorima treba zajamčiti pravnu sigurnost ulaganja te da su neizvjesnost propisa i zaostalost predmeta na sudovima postali preveliki uteg razvoju.

Po njezinim riječima, treba značajno ojačati mirovinski i zdravstveni sustav te se jače zalagati za građane s ispodprosječim primanjima te umirovljenicima.

Navela je da je važna i potpora gospodarske diplomacije izvozu i privlačenju investicija, ali da je ona možda najbolji primjer nesustavnog pristupa ključnim aktivnostima u našoj državi.

Jurčić: Stagniramo, bez rješenja za otvaranje radnih mjesta

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić rekao je da Hrvatska ostvaruje političke uspjehe u Europi, ali da su konačni rezultati to kako ljudi žive i žele li živjeti u Hrvatskoj. Hrvatska ipak stagnira u Europi, naglasio je, ističući da nemamo rješenja kako kreirati radna mjesta i naći dodatnu radnu snagu, imamo manjak kapaciteta i radnika, a značajno je i iseljavanje.

Nepostojanje industrijske politike, nedostatak analize tečajne politike i nedostatak analize mirovinske politike drugog mirovinskog stupa nas drže u situaciji u kojoj jesmo, zaključio je Ljubo Jurčić.

Ćorić: Daleko smo bolji nego 2015.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je da je po smanjenju udjela javnog duga u BDP-u Hrvatska jedna od najuspješnijih europskih ekonomija.

"Naš kreditni rejting ponovno je podignut na investicijsku razinu, Hrvatska je u društvu najboljih, smanjen je porez na dobit, povećan osobni odbitak, smanjen je PDV na niz proizvoda i usluga, porezi na nasljedstvo i darove...", rekao je.

Ćorić je naveo da je u srpnju bilo 1,5 milijuna zaposlenih, najviše u zadnjih 28 godina, da je prosječna plaća u tri godine rasla pet posto, rasle su i minimalne plaće, kao i osnovica za izračun plaća javnih službenika, a povećane su i mirovine.

"Hrvatska je danas miljama daleko od Hrvatske u 2015., to su brojke koje se mogu provjeriti", naglasio je, dodavši da se svakako može razmatrati može li koliko bolje.

Smatra da će 2020. po gospodarskom rastu biti bolja od prethodne godine.

"Brojke daju podlogu optimizmu i to nam treba u 2020., ne zato jer je to godina parlamentarnih izbora nego jer Hrvatska s obzirom na svoje resurse može bolje", rekao je Ćorić..

Trodnevno savjetovanje ekonomista organizira Hrvatsko društvo ekonomista, a prvog dana popodne, nakon stanke, o monetarnoj politici u uvjetima globalnog usporavanja i jačanja negativnih rizika govorit će guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.