Studenti su potpuno nova generacija korisnika bankarskih usluga: dobro su informirani i upućeni u troškove i naknade; rijetko ulaze u poslovnice, ali važno im je kako je uređena njihova banka; raspolažu malim novčanim iznosima, ali traže vrhunsku uslugu; skloni su štednji i prate što se zbiva na tržištu kredita.

To su rezultati istraživanja Novac je važan, znanje je važnije koje je tijekom veljače provela Hrvatska poštanska banka u suradnji s portalom studentski.hr i u kojem je sudjelovalo više od tisuću studenata iz cijele Hrvatske.

Većina ispitanika dobro poznaje financijske pojmove i bankarske proizvode pri čemu su budući ekonomisti najčešće točno odgovarali. U usporedbi s prošlogodišnjim istraživanjem, u kojem su također odgovarali na pitanja o financijama, studenti su ove godine bili puno uspješniji.

Većina ispitanika, čak 84 posto, prema novcu ima neutralan stav dok je za samo 5 posto studenata - uglavnom muških - novac izvor sreće. Za 11 posto njihovih kolegica i kolega novac je pak nužno zlo, a u toj je skupini najviše je studenata tehničkih usmjerenja.

Na pitanje što je za njih banka, samo 4 posto prvo spominju da je to adresa na kojoj će tražiti kredit, a 9 posto - 17 posto budućih ekonomista i 18 posto studenata prirodoslovnih fakulteta - prvo pomisle kako je banka poželjan poslodavac. Za većinu, 77 posto ispitanih studenata, banka je samo institucija koja pruža financijske usluge.

Istraživanje je potvrdilo da je studentska populacija sve važniji i zahtjevniji segment klijenata koji prati cijene bankarskih usluga, pogodnosti i trendove. Većina ispitanih, 84 posto njih, račun u banci ima duže od dvije godine, što ukazuje na određeno iskustvo u poslovanju s bankama (iako raspolažu sa skromnim financijama ili upravo zbog potrebe da s njima dobro upravljaju) na kojem temelje sve veća očekivanja i znaju što žele - to su vrhunska usluga, pogodnosti za vjerne klijente, dostupnost i stručnost. Samo dva posto ispitanih nema račun u banci.

Studenti prate troškove, gledaju pogodnosti, slušaju preporuke. Za većinu sudionika istraživanja, 43 posto, visina naknada glavni je kriterij za odabir banke, a svaki četvrti poslušat će preporuku, posebno studentice.

Za 17 posto ispitanih studenata pri odabiru banke važna je blizina poslovnice, iako je, s obzirom na to da rijetko (44%) ili ponekad (također 44%) odlaze u poslovnice, vjerojatno riječ o bankomatima na kojima mogu podići gotovinu u blizinu kuće, fakulteta ili studentskog centra.

Samo jedan posto ispitanika odabire svoju banku zbog "otkačenih reklama", a preostalih 14 posto ispitanika kao glavni kriterij navodi neke druge razloge: reputaciju i kredibilitet banke, ponudu studentskih proizvoda, ljubaznost osoblja, uređenost interijera... Samo nekoliko ispitanika odgovorilo je da im je najvažnije to što je banka u hrvatskom vlasništvu.

Na pitanje što im je najvažnije pri poslovanju s bankom, više od polovice, 53 posto, odgovara da su to niži troškovi, što ne čudi s obzirom na to da je prethodno istraživanje pokazalo da više od polovice studenata za osobne potrebe raspolaže s najviše 500 kuna mjesečno).

Dobro mobilno bankarstvo koje će im uštedjeti vrijeme presudno je za svakog trećeg ispitanika.

Po osam posto sudionika ankete odgovorilo je da im je najvažniji dopušteni minus ili neki drugi razlog (stručnost i profesionalnost, sigurnost, jednostavnost, fleksibilnost u poslovanju...).

Za štednju studenti biraju kune: domaća valuta u blagoj je prednosti pred eurima s 43 posto naprema 40 posto. Iako mjesečno raspolažu s malim iznosom, štednja je, čini se, studentima važna pa ih samo 4 posto kaže da o njoj ne razmišljaju i da ih ne zanima.

U kunama bi više štedjeli studenti društvenih studija i studentice, dok se momci više opredjeljuju za eure. Među onima koje štednja uopće ne zanima, također prevladavaju muškarci. Općenito, pokazuje anketa, štednji su više naklonjene djevojke.

Sve veći naglasak na financijskoj pismenosti u Hrvatskoj, posebno mladih, rezultira, čini se, sve većom upućenošću u financije, boljim poznavanjem financijskih pojmova i usluga. Tako 72 posto studenata zna razliku između debitne i kreditne kartice ili da je elektroničko bankarstvo najbrže rastuća bankarska usluga, a više od 80 posto ih zna što su trajni nalog, dionica i dividenda.

Iako sami nemaju kredite, poznata su im iskustva dužnika. Rekli bismo da uče na tuđim greškama pa 59 posto zna koja banka nije odobravala kredite u švicarcima, navodi se u zaključcima istraživanja.