Prosječne godišnje stope gospodarskog rasta od četiri ili više posto kojima smo svjedočili prije krize neće se tako skoro ponoviti, smatra glavni ekonomist Privredne banke Zagreb (PBZ) Marko Škreb.

"To je bilo zlatno razdoblje zbog niza faktora koji su se poklopili. Ovo nije ciklička kriza, ni kod nas, ni u svijetu", istaknuo je Škreb predstavivši ekonomska očekivanja na skupu PBZ Business Club koji se održao u utorak u Zagrebu. Sukladno očekivanjima o sramežljivom rastu koji nas čeka u idućim godinama, iluzorno je očekivati i povratak dvoznamenkastih stopa godišnjeg rasta kreditnih plasmana.

Analitičari PBZ-a sa Škrebom na čelu ove godine očekuju kretanje domaćeg BDP-a u rasponu od -0,4 posto do slabašnog rasta od 0,3 posto. „Ova bi godina trebala pokazati prve naznake rasta temeljem najavljenih investicijskih planova. Međutim, zadržavanje visoke nezaposlenosti i dalje negativno utječe na ponašanje kućanstava, odnosnu domaću potrošnju", pojasnio je Škreb zašto očekuje rast, ali i mogući novi pad hrvatskog gospodarstva. Što se tiče ostalih makroekonomskih pokazatelja, za razliku od lanjske prosječne godišnje inflacije od 3,4 posto, ove bi godine inflacija trebala pasti na tri posto. Kod tečaja kune prema euru Škreb očekuje prosječnih 7,50 kuna za euro nasuprot 7,52 kune tijekom 2012. godine.
Mali rast ove je godine moguć jer je u protekle četiri godine BDP kumulativno pao za 10 posto. Na tako niskoj bazi i najmanji se pomak očituje kao rast. K tome, Vlada je krenula s nekim reformama u području brodogradnje, restrukturiranja HŽ-a i nastavka privatizacije koje bi ove godine trebale pokazati porast efikasnosti. Uz najavljene velike investicije, poput zagrebačke zračne luke i termoelektrane Plomin 3, pad rejtinga donio je niže premije rizika, iako uz veće troškove za kamatne stope.

Osvrćući se na premije osiguranja (CDS) na hrvatske obveznice gdje je spread na trenutno prilično niskih 250 bodova, Škreb je kazao da je CDS bitno niži iako nam je pao rejting. „No, vjerojatno bi bio niži i da je rejting ostao isti", ocjenjuje Škreb. Razlog tomu vidi u bitno smanjenim tenzijama unutar eurozone što se povoljno odrazilo i na Hrvatsku. Rizik raspada eurozone praktički je eliminiran, ali se mora računati da će njezini problemi potrajati još nekoliko godina. Međutim, na percepciju rizika kroz oči globalnih investitora možemo i sami utjecati, a ponajbolji primjer za tu tezu je Bugarska, tvrdi Škreb. Njezin spread na CDS trenutno je na 101 bod zbog zdravih javnih financija. Naime, bugarski javni dug iznosi 20 posto BDP-a, dok je hrvatski na preko 50 posto.

Stabilizacija europske dužničke krize ove bi se godine trebala povoljno odraziti i na tečaj švicarskog franka. Škreb je istaknuo kako se povjerenje u euro polako vraća, pa su i pritisci na franak popustili, posebno u ovome siječnju. Osim toga, neke su švicarske banke - poput Credit Suissea - od prosinca počele uvoditi negativne kamatne stope na depozite u franku zbog novih kapitalnih zahtjeva. Drugim riječima, tamošnje banke ne plaćaju kamatu na depozite, već traže od deponenata da plate određeni iznos ako žele deponirati švicarsku valutu. Sve u svemu, ovi su trendovi povoljni za hrvatske dužnike u "švicarcu", iako je tečaj franka prema kuni vrlo nezahvalno prognozirati, rekao je Škreb.

Što se tiče ovogodišnjeg stanja u eurozoni, očekuje se novi pad BDP-a od 0,3 posto, dok bi 2014. gospodarstvo zone eura trebalo porasti 1,4 posto. Nešto većih 1,8 posto očekuje se 2015. godine.