Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u travnju pala 19,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na travanj prošle godine potonula 25,5 posto.

To je drugi mjesec zaredom kako je potrošnja pod utjecajem koronakrize pala, s obzirom da je u ožujku bila 7 posto manja nego u istom lanjskom mjesecu.

"Godišnja stopa pada potrošnje od 25,5 posto predstavlja najveći pad od kada pratimo podatke i jasno odražava trenutne i potencijalne posljedice pandemije koronavirusa", ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

Pritom je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, pao za 40,5 posto, dok je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 6,2 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Promatrajući prema nominalnim indeksima prometa u trgovini na malo, pad je zabilježen u svim kategorijama trgovačkih struka izuzev trgovine na malo internetom ili preko pošte, gdje je zabilježen rast u odnosu na lanjski travanj od 19,8 posto, dok je u odnosu na ožujka ostvaren rast od 48,9 posto.

Pad je očekivano bio najmanje izražen kod nespecijaliziranih prodavaonica pretežno živežnim namirnicama, za 0,9 posto na godišnjoj razini, dok je u kategoriji goriva i maziva iznosio 39,4 posto, a kod tekstila, odjevnih predmeta, obuće i kožnih proizvoda za čak 87,8 posto.

U prva četiri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo realno je pao za 6,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

"Iako će podaci za svibanj donijeti nastavak negativnih stopa, u mjesecima pred nama doći će do usporavanja pada, budući da se ekonomija počela postupno otvarati", navode analitičari RBA.

U cijeloj ovoj godini očekuju prvi pad potrošnje u maloprodaji od od 2012., i to za 9,5 posto.

"Pad će u velikoj mjeri biti i posljedica smanjene osobne potrošnje, kao rezultat nepovoljnih kretanja u turizmu i turističke potrošnje te bitno pogoršanog raspoloženja i očekivanja potrošača", ocjenjuju analitičari RBA.

Najveći pad industrijske proizvodnje od lipnja 2009.

DZS je u petak objavio i podatak da je industrijska proizvodnja u travnju pala 11 posto u odnosu na isto lanjski mjesec, što je njezin najveći pad od lipnja 2009. godine, kada je potonula 13,3 posto.

To je i već šesti mjesec zaredom kako proizvodnja pada. U prva četiri mjeseca 2020. u odnosu na isto razdoblje lani pad je iznosio 6,1 posto godišnje.

Pad proizvodnje u travnju na godišnjoj razini zabilježen je u svim sektorima, a najviše, 58,7 posto, u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju.

S padom od 13,9 posto slijedila je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda pala 10,9 posto, kapitalnih proizvoda 8,2 posto, a energija 0,9 posto.

"Obzirom na visoku povezanost hrvatskog gospodarstva s europskim, snažna kontrakcija gospodarske aktivnosti u EU prelit će se i na domaće gospodarstvo. Kretanja u industrijskoj proizvodnji u ovoj će godinu, uz od ranije prisutne slabosti, zavisit i o uspješnosti borbe s Covidom-19", navode analitičari RBA.

U cijeloj ovoj godini očekuju oštar pad industrijske proizvodnje, pri čemu ne isključuju ni mogućnost dvoznamenkaste stope pada na godišnjoj razini.

Podaci o potrošnji i industriji najavljuju oštar pad gospodarstva u drugom kvartalu

Oštar pad potrošnje i proizvodnje posljedica je mjera usmjerenih na sprječavanje širenja koronavirusa, koje su stupile na snagu u drugoj polovici ožujka.

To je usporilo rast gospodarstva već u prvom tromjesečju, pa je bruto domaći proizvod (BDP) porastao samo 0,4 posto na godišnjoj razini, najsporije od trećeg kvartala 2014. godine, pokazali su jutros objavljeni podaci DZS-a.

U drugom tromjesečju očekuje se oštar pad gospodarstva, a potom i recesija, odnosno pad gospodarstva dva tromjesečja zaredom.

U nedavno provedenoj anketi Hine, analitičari u prosjeku u drugom kvartalu očekuju pad BDP-a za 20,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a njihove se procjene pada kreću u rasponu od 15 do 25 posto.

To je znatno više od 8,8 posto, dosad najvećeg pada BDP-a, zabilježenog u prvom tromjesečju 2009. godine na početku financijske krize.