I dok se u većini zemalja središnje i istočne Europe u 2015. godini očekuje snažan gospodarski rast, Hrvatska je prema najnovijim procjenama analitičara Raiffeisenbank Austrie (RBA) svrstana u skupinu zemalja koje će stagnirati.

Situacija u gospodarstvima u središnjoj i istočnoj Europi i dalje se uvelike razlikuje, ističu u RBA, navodeći da u 2015. godini očekuju snažne stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Poljskoj, za 3,5 posto, Rumunjskoj, za 2,7 posto, Slovačkoj, za 2,5 posto, Češkoj, za 2,4 posto, Mađarskoj, za 2,3 posto, te u Sloveniji, za 2 posto. Većina ostalih države te regije, poput Srbije i Hrvatske, i dalje će stagnirati.

„Zemlje srednje Europe na putu su ubrzanog oporavka - takvo kretanje zamjetno je već posljednja dva tromjesečja. Rast u toj regiji uglavnom podupire domaća potražnja, stoga je rast i zaštićen od utjecaja trenutnih zbivanja u eurozoni i Rusiji", kazao je Peter Brezinschek, glavni analitičar u Raiffeisen Bank International AG-u (RBI), tijekom predstavljanja strategije za središnju i istočnu Europu za prvo tromjesečje 2015. godine.

Hrvatska: nema reformi nema rasta

Za Hrvatsku iduće godine u RBA prognoziraju stagnaciju BDP-a, a u 2016. rast od jedan posto.

"Još uvijek nema potrebnih preduvjeta za oporavak. Naprotiv, i dalje je čvrsto ukorijenjena većina dobro poznatih strukturnih problema - niska konkurentnost, slabosti tržišta rada, administrativne prepreke i slično. Stoga, nakon šest godina recesije, ni izbori 2015. godine neće donijeti ništa povoljnije od stagnacije", izjavila je Zrinka Živković Matijević, direktorica Samostalne direkcije ekonomskih istraživanja u RBA u Zagrebu.

Slabi fiskalni pokazatelji, a to su visok deficit opće države i neodrživa razina javnoga duga, definitivno ostaju u središtu pozornosti, iako je jasno da ciljevi postupka prekomjernoga deficita (EDP) neće biti postignuti do 2016. godine, napominje.

"Ipak, izdašna likvidnost i niske kamatne stope mogli bi se zadržati tijekom cijele 2015. godine i tako stvarati privid uspješnoga zaduživanja", zaključila je Živković Matijević.

Po procjenama RBA, proračunski deficit mogao bi iduće godine iznositi 5,1 posto BDP-a, dok se u ovoj godini procjenjuje na 6 posto. U 2014. mogao bi se smanjiti na 4,4 posto BDP-a.

S druge strane, očekuju nastavak rasta javnog duga s ovogodišnje procjene od 82 posto na 86,9 posto u 2015., te na 90 posto u 2016. godini.

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj iduće godine mogla bi porasti po stopi od 1,5 posto, a godinu iza ubrzati na 2,5 posto. U ovoj godini u RBA očekuju njezin rast za 0,5 posto. Stopa nezaposlenosti blago će se spustiti, s ovogodišnjih 17,4 na 17,3 posto, a u 2016. na daljnjih 17,1 posto.