Gospodarska šteta koju je prouzročio rat u Ukrajini osjeća se u cijelom svijetu, a rizici su sve ozbiljniji i mogli bi prigušiti gospodarsku aktivnost i potaknuti ionako visoku inflaciju, upozorila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD).

Najvažnije su posljedice rata izgubljeni životi i humanitarna kriza povezana s ogromnim brojem ljudi pod opsadom i u bijegu, konstatira OECD.

No, rast je izazvao i brojne ekonomske posljedice, dodaju.

Ukrajinski i ruski BDP relativno su mali, ali dvije zemlje veliki su proizvođači i izvoznici ključnih prehrambenih proizvoda, minerala i energije i rat je već proizveo značajne ekonomske i financijske šokove, naglašava OCD, izdvajajući skok cijena nafte, plina i pšenice.

Nastave li cijene rasti, to bi moglo smanjiti stopu rasta svjetskog BDP-a u prvoj godini za više od jednog postotnog boda i izazvati duboku recesiju u Rusiji, napominju.

Stopa inflacije mogla bi pak na globalnoj razini porasti za 2,5 postotnih bodova, a bila je visoka već na početku godine, upozoravaju, poručujući središnjim bankama da i dalje budu usretočene na kontrolu očekivanja inflacije.

Cijene energije "alarmantno su poskočile", primijetio je OECD, podsjetivši da udio Rusije u globalnoj opskrbi prirodnim plinom iznosi 16 posto, a udio u opskrbi naftom 11 posto.

Vlade bi mogle ublažiti negativan utjecaj sukoba na gospodarski rast dobro osmišljenim, ciljanim mjerama fiskalne potpore, smatraju, sugeriraju, navodeći primjer oporezivanja velike dobiti kompanija.

Mnoge vlade morat će kratkoročno ublažiti udarac visokih cijena energije, proširiti izvore nabave i poboljšati energetsku efikasnost.

Zemljama koje su najteže pogodili poremećaji u opskrbi poljoprivrednim sirovinama iz Rusije i Ukrajine mogla bi pomoći veća proizvodnja u članicama OECD-a, izbjegavanje protekcionizma i multilateralna podrška logistici, tvrde.