Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 2,5 posto na godišnjoj razini, što je već 22. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom.

"Prema prvoj procjeni DZS-a u razdoblju od listopada do prosinca 2019. gospodarstvo je nastavilo rasti i 22. tromjesečje za redom, iako nešto sporijom dinamikom u odnosu na treće tromjesečje, što je u skladu s našim očekivanjima", kažu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

Najveći pozitivni doprinos BDP-u u posljednjem lanjskom tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga te potrošnje kućanstava, priopćio je DZS.

No, doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan.

Potrošnja kućanstava u četvrtom lanjskom tromjesečju porasla je za 4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je porasla 3,1 posto.

Izvoz roba i usluga porastao je u proteklom kvartalu 5,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 5,1 posto u prethodnom tromjesečju.

Pritom je izvoz roba porastao 2,1 posto, dok je izvoz usluga skočio za 12,1 posto.

Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 0,1 posto na godišnjoj razini, znatno manje nego u prethodnom tromjesečju, kada je uvećan za 4,3 posto.

Pritom je uvoz roba ojačao za 0,8 posto, dok je uvoz usluga pao za 3,1 posto.

U proteklom kvartalu bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 4 posto na godišnjoj razini, što je sporije u odnosu na rast od 5 posto u prethodnom tromjesečju.

U četvrtom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 3,5 posto na godišnjoj razini, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio 2,9 posto.

U 2019. rast ubrzan na 2,9 posto

U cijeloj prošloj godini BDP je, pak, porastao za 2,9 posto, što je brže nego godinu dana prije kada je rast iznosio 2,6 posto. Brži rast BDP u prošloj godini ponajviše se zahvaljuje snažnom, 4,1-postotnom skoku u prvom tromjesečju, dok je u drugom kvartalu BDP porastao 2,4, a u trećem 2,9 posto na godišnjoj razini.

Iz RBA ističu da je to u skladu s njihovim očekivanjima.

Dodaju i da je rast Hrvatske u odnosu na prosječnu stopu rasta EU 28 ponovo snažniji od prosječnog rasta EU. U promatranom tromjesečju, naime, realna, sezonski prilagođena stopa rasta u EU 28 iznosila je 1,1 posto.

Uspoređujući sa zemljama u SIE Hrvatska je, u promatranom razdoblju, zabilježila skromniju godišnju stopu rasta. Primjerice, gospodarstvo Mađarske je u promatranom razdoblju, prema sezonski prilagođenim podacima, raslo po stopi od 4,6 posto dok je u Rumunjskoj te Poljskoj i Bugarskoj stopa rasta iznosila 4,2 odnosno 3,5 posto.

"Iako u ovog godini očekujemo blago usporavanje ekonomske aktivnosti kratkoročni izgledi ostaju pozitivni. Investicije, posebno javne, bit će podržane predizbornim aktivnostima, fondovima EU i još uvijek niskom bazom. S jedne strane, rastući pritisak na rast plaća može ugroziti kapacitet privatnih ulaganja, ali i dodatno potaknuti ionako snažnu potrošnju kućanstava", procjenjuju u RBA.

Dodaju kako je potonje odraz visokog optimizma i očekivanja potrošača, potaknutog još uvijek pozitivnim kretanjima na tržištu rada, potisnutom inflacijom, snažnom kreditnom aktivnošću i nastavkom povoljnih kretanja u turizmu, tumače.

"Međutim, ovdje treba ostati oprezan budući, da novonastala neizvjesnost vezana za širenje korona virusa može imati negativne posljedice na turistički sektor, koje bi prema kraju godine, u slučaju smirivanja situacije, ipak trebale bit sve blaže", smatraju analitičari RBA.

Negativni rizici usko su povezani s vanjskim okruženjem, prije svega s potencijalnim usporavanjem zamaha rasta u EU, nastavkom nesigurnosti oko trgovinske politike i geopolitičkih sukoba.

"Konačno, najnepredvidivije i još uvijek nepoznato je stvarni razmjer i posljedice širenja korona virusa. Daljnje širenje virusa u Europi i Hrvatskoj može nepovoljno utjecati na hrvatsko gospodarstvo zbog visoke ovisnosti o turizmu. Međutim, stvarni utjecaj za sada je gotovo nemoguće procijeniti", zaključuju u RBA.