Sezonski prilagođeni obujam prometa u maloprodaji 27-članog EU-a pao je u prosincu za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema Eurostatovim podacima porastao 0,9 posto.

Kada se u obzir uzme i Velika Britanija, promet je pao jedan posto, nakon 0,5-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu.

U eurozoni je promet smanjen 1,6 posto u odnosu na studeni kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima porastao 0,8 posto.

Najviše je i u EU i u eurozoni smanjen promet u kategoriji neprehrambenih proizvoda, za 1,6 posto. Najblaži pad prometa zabilježen je na benzinskim postajama, za 0,9 posto u EU te 1,4 posto u eurozoni.

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je rast ukupnog obujma prometa u maloprodaji zabilježila Irska, za 2,7 posto. Slijede Malta s 1,3 posto i Rumunjska s 0,8 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođen promet u maloprodaji u prosincu gotovo stagnirao, s neznatnim rastom od 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je uvećan 1,3 posto.

Najveći pad prometa bilježile su Njemačka, za 3,3 posto, Slovenija, za 2,8 posto, i Finska, za 2,3 posto.

Na godišnjoj razini Hrvatska zabilježila značajniji rast

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođen promet u maloprodaji 27-članog EU-a porastao je u prosincu 1,9 posto, nakon 2,5-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu.

Kada se uključi i Velika Britanija, uvećan je dva posto, kao i u prethodnom mjesecu.

U eurozoni je promet u maloprodaji porastao 1,3 posto, nakon revidiranog 2,3-postotnog povećanja u studenom.

Najviše je na godišnjoj razini u prosincu porasla prodaja u kategoriji neprehrambenih proizvoda, za četiri posto u 27-članom EU, te za 3,6 posto u eurozoni.

Najveći je smanjen promet u prodaji motornih goriva, za 2,6 posto u EU, te za 3,7 posto u eurozoni.

Među 27 zemalja članica čijim je podacima Eurostat raspolagao, najveći rast prometa u maloprodaji bilježila je u prosincu Rumunjska, za 8,5 posto. Slijede Mađarska sa 6,1 posto i Malta s 5,6 posto.

U Hrvatskoj je obujam prometa u maloprodaji u prosincu na godišnjoj razini porastao četiri posto, nakon 3,9-povećanja u prethodnom mjesecu.

Najveći pad prometa bilježile su Slovenija, za 6,6 posto, Slovačka, za 2,5 posto, te Finska, za 1,6 posto.