EK u svojim prvim ekonomskim prognozama nakon izbijanja pandemije koronavirusa danas je procijenila da će se hrvatski BDP u ovoj godini smanjiti za 9,1 posto, a sljedeće godine porasti za 7,5 posto. To je optmističnije od procjena hrvatske Vlade, koja za ovu godinu predviđa pad od 9,4 posto, a sljedeće godine oporavak po stopi od 6,1 posto.

"Projekcije, a i bolja pripremljenost gospodarstva u odnosu na 2008. kao osnova tih projekcija, vrlo su slične Vladinima iz prošloga tjedna. Najvažniju razliku ne vidimo u kretanju BDP-a, već u rastu nezaposlenosti koji bi se prema Komisiji vrlo brzo trebao anulirati i vratiti na razine približne današnjima", kazao je Burilović.

Naime, EK procjenjuje da bi broj zaposlenih bi u ovoj godini trebao pasti za 3,9 posto u odnosu na prošlu godinu, a u idućoj porasti za 3 posto, što bi stopu nezaposlenosti s prošlogodišnjih 6,6 posto povećalo na 10,2 posto u ovoj godini, a potom bi ponovno trebalo doći do pada na 7,4 posto.

Vlada, pak, u Programu konvergencije za 2020. i 2021. godine na razini cijele 2020. očekuje pad broja zaposlenih od 3,3 posto, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti u 2020. iznositi 9,5 posto, a 9 posto 2021. godine.

Burilović ističe da za razliku od projekcija Vlade, u kojima se stopa nezaposlenosti jako sporo spušta prema današnjim vrijednostima, ova projekcija Komisije "ulijeva optimizam".

"Upravo radna mjesta i njihova održivost jamstvo su svih drugih pozitivnih gospodarskih kretanja i u tom smjeru mora biti usmjerena većina naših napora," rekao je Burilović.

Komisija je dala i svoju procjenu kretanja javnih financija, prema kojoj bi nakon tri godine ostvarivanja suficita opće države, trebalo doći do većeg iznosa deficita, od više od 7 posto BDP-a, navodi se u priopćenju HGK.

Takvo će kretanje biti posljedica smanjivanja prihoda pod utjecajem pada gospodarske aktivnosti te velikih troškova mjera poduzetih za njezino održavanje. To će utjecati na zaustavljanje trenda smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, pa EK predviđa da bi se dug u ovoj godini mogao povećati s prošlogodišnjih 73,2 posto na čak 88,6 posto BDP-a.

Iz HGK napominju da sve te procjene i tumačenja Europske komisije "tek neznatno odstupaju od procjena Ministarstva financija, tako da su predviđena kretanja u skladu s procjenama predstavljenim u Programu konvergencije RH za 2020. i 2021. godinu".