Produktivnost rada u Europskoj uniji tek je neznatno porasla u prvom tromjesečju, a Hrvatska je bila u skupini zemalja znatno iznad europskog prosjeka, pokazali su podaci europskog statističkog ureda.

U razdoblju od siječnja do ožujka realna produktivnost rada u EU po radniku i po broju radnih sati porasla je za tek 0,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najslabije od drugog tromjesečja 2024. godine, objavio je Eurostat.

Još u četvrtom tromjesečju bila je na godišnjoj razini porasla za 0,8 posto po radniku i i za 0,7 posto po broju radnih sati.

Produktivnost rada mjeri količinu robe i usluga koje radnik proizvede, a pokazatelji obično iskazuju omjer BDP-a, izraženog u paritetu kupovne moći, i broja radnika odnosno radnih sati, napominje Eurostat u priopćenju.

U nacionalnim računima i u strukturnoj poslovnoj statistici produktivnost rada često se definira kao dodana vrijednost po radniku, dodaju statističari.

Hrvatska uz Mađarsku

Najviše je u prvom tromjesečju porasla produktivnost rada po zaposleniku u Danskoj, za 4,8 posto u odnosu na početak prošle godine.

Slijede Litva i Slovenija gdje je porasla za 3,5 odnosno za 2,7 posto.

Hrvatska je u razdoblju od siječnja do ožujka bilježila rast produktivnosti po radniku za 1,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U cijeloj 2025. godini bila je porasla, prema podacima Eurostata, za 1,9 posto, a na razini Unije za 1,0 posto.

I Mađarska je na početku ove godine bilježila rast produktivnosti rada po stanovniku za 1,2 posto, a blizu su i Austrija, Slovačka, Finska, Nizozemska, Češka, Bugarska i Latvija.

Irska je pak bilježila daleko slabiju produktivnost po radniku nego lani, za čak 16,9 posto. Italija je pak bilježila tek neznatni pad, za 0,3 posto.

Skok u Danskoj

Danska je u prvom tromjesečju bila na čelu ljestvice EU-a i po povećanju produktivnosti mjereno brojem radnih sati, za 5,1 posto.

Slijede Švedska i Poljska gdje je porasla za 3,0 odnosno za 2,8 posto.

Hrvatska je u prvom tromjesečju bilježila rast produktivnosti mjereno brojem radnih sati za 2,2 posto. U cijeloj prošloj godini bila je porasla, prema Eurostatovim podacima, za 2,4 posto, u usporedbi s 1,4-postotnim povećanjem na razini EU-a.

Bugarska i Finska bile su blizu Hrvatskoj na početku ove godine, uz povećanje produktivnosti za 2,1 posto.

Najveći pad produktivnosti mjerene brojem radnih sati bilježila je Irska, za 17,1 posto. Slijede Latvija i Češka gdje je smanjena za 1,3 odnosno za 0,8 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.