Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja priopćilo je u utorak da je procjena po kojoj bi u slučaju obustave isporuke plina iz Rusije Hrvatska mogla napuniti najviše 30 posto svojeg plinskog skladišta, temeljena na podacima prije izgradnje i puštanja u rad krčkog LNG terminala.

"Vezano uz medijski napis koji se dotiče teme mogućeg poremećaja u opskrbi plinom, naglašavamo kako je "Izvješće o procjeni sposobnosti zemalja članica Europske unije da u slučaju potpune obustave isporuke plina iz Rusije državama članicama popune svoja skladišta prirodnog plina", koje je izradila Europska mreža operatera prijenosnog sustava za plin, temeljeno na podacima koji obuhvaćaju vremensko razdoblje do izgradnje i puštanja u rad Terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku", kaže se u reakciji ministarstva na tekst objavljen u Jutarnjem listu.

Ministarstvo navodi kako se s početkom komercijalnog rada LNG terminala 1. siječnja 2021., energetska slika u RH znatno izmijenila, jer je terminal utjecao na povećanje energetske neovisnosti Hrvatske i jugoistočne Europe.

Njegov je kapacitet, ističe se, povećan za 10 posto te iznosi 2,9 milijardi kubnih metara (bcm-a), a razmatra se i mogućnost novog povećanja što će dodatno utjecati na unaprjeđenje sigurnosti opskrbe.

Isto tako, s ciljem praćenja sigurnosti opskrbe plinom i poticanja zakupaca na punjenje skladišta Okoli na razinu od 90 posto do početka ogrjevne sezone 1. studenog 2022., Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je Odluku o proglašavanju ranog upozorenja vezanoga uz razinu kriznih stanja zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske, koja je stupila na snagu 26. travnja 2022., zaključuju u spomenutom ministarstvu.

Jutarnji list objavio je da bi u slučaju ruske obustave isporuke prirodnog plina Europskoj uniji, Hrvatska mogla popuniti najviše 30 posto svojeg plinskog skladišta, što je procjena Europske mreže operatera prijenosnog sustava za plin (ENTSOG) koja okuplja kompanije za transport plina zemalja članica EU-a.

"U slučaju obustave isporuke ruskog plina većina članica EU-a neće moći ostvariti više od 80 posto planirane popune zaliha plina sa značajnim odstupanjima među njima. Naša je analiza pokazala ograničenost uvoznih kapaciteta u srednjoj i istočnoj Europi te ograničenja u infrastrukturi na sjeverozapadu i istoku Europe. To su faktori koji ograničavaju moguće ublažavanje manjka plina", ističe se u izvješću ENTSOG-a o mogućim posljedicama ruskog embarga na izvoz plina u EU, a prenosi Jutarnji list.

Prema istom izvoru, najmanje teškoće u popunjavanju svojih skladišta plina, ako Rusija "zavrne pipu", imat će Velika Britanija, Belgija, Francuska, Španjolska i Portugal.

Hrvatska zajedno s Litvom, Poljskom, Češkom, Slovačkom, Mađarskom, Austrijom, Slovenijom, Bugarskom i Rumunjskom, u podjeli ENTSOG-a, čini treću skupinu članica EU koje će najteže prebroditi ruski embargo na izvoz plina u EU. Te će članice EU, navodi spomenuti izvor, popuniti najviše 35 posto svojih skladišnih kapaciteta prirodnog plina.