Smanjenje proračunskog deficita i javnog duga, kojim bi se bavila Agencija za upravljanje javnim dugom, unaprjeđenje svih "Doing business" pokazatelja i porezno rasterećenje poduzetnika, neke su od ključnih gospodarskih smjernica iz programa Vlade RH mandatara Tihomira Oreškovića, koji je dostavljen saborskim zastupnicima uz zahtjev za glasovanje o povjerenju Vladi u petak.  

Prema Programu Vlade RH za mandatno razdoblje od 2016. do 2019., nova će se Vlada u sektoru financija fokusirati na "kontinuiranu pametnu fiskalnu konsolidaciju s ciljem postupnog smanjenja proračunskog deficita i javnog duga". U tome bi joj trebala pomoći Agencija za upravljanje javnim dugom, čije je osnivanje predviđeno ključnim smjernicama reformske Vlade. 

Jedna od smjernica je i stvaranje stabilnog poreznog okruženja kroz porezni sustav utemeljen na principima pravednosti i jednostavnosti te smanjenje poreznog opterećenja poduzetnika kroz ukidanje parafiskalnih nameta, navodi se u dokumentu.  Najavljuje se i analiza učinaka uvođenja poreza na dividendu i udjele u dobiti s tendencijom smanjenja i ukidanja poreznih stopa.

Smanjenje i ukidanje naknada i članarina

Resor gospodarstva trebao bi se, pak, usmjeriti na unaprjeđenje svih pokazatelja lakoće poslovanja po izvješću Svjetske banke "Doing Business", primjerice kroz maksimalno pojednostavljenje propisa za osnivanje i poslovanje poduzeća te reviziju i pojednostavljenje svih postupaka rješavanja insolventnosti, odnosno predstečajnih nagodbi, stečaja i likvidacija.

Među smjernicama je i redefiniranje zadaća i poslova sustava potpornih institucija u gospodarstvu, poput HGK i HOK-a, uz smanjenje i ukidanje naknada i članarina.

Na području energetike među ključnim je smjernicama privremeni moratorij na izgradnju termoelektrana te moratorij na dosadašnji projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu. 

Predviđena je i žurna uspostava i stvarni početak rada obvezujuće burze energije te potpuno vlasničko razdvajanje operatora prijenosnog i distribucijskog sustava.

U resoru regionalnog razvoja i fondova EU, pak, planirano je donošenje Strategije regionalnog razvoja do 2020. godine, kao i revizija indeksa razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Cilj je i udvostručiti iznos povučenih sredstava iz EU fondova u odnosu na prethodne godine. 

Izrada strategija razvoja u poljoprivredi

U sektoru poljoprivrede nova će se Vlada fokusirati među ostalim na restrukturiranje unutarnjeg ustroja Ministrstva poljoprivrede i pratećih institucija, izradu strategije razvoja poljoprivrede, šumarstva i prerade drva, reviziju porezne politike koja ugrožava opstanak poljoprivrednih proizvođača te razvoj sustava navodnjavanja, kaže se u tom dokumentu.

Među ključnim smjernicama razvoja poljoprivrede je i revizija postojeće zakonske regulative koja će omogućiti stavljanje poljoprivrednog zemljišta u funkciju te održivo upravljanje tim nacionalnim resursom. Radit će se i na pripremi programa ruralnog razvoja za razdoblje 2020-2027, zatim usmjerenju mjera Programa ruralnog razvoja prema poticanju malih i srednjih poljoprivrednih subjekata te na reviziji propisa koji će proizvođačima omogućiti pristup tržištu poticanjem udruživanja, marketingom, savjetodavnim uslugama, ulaganjem u infrastrukturu itd.

Pojednostavljenje zakonskog okvira za poduzetnike, fleksibilizacija radnog zakonodavstva

U sektoru poduzetništva i obrta nova Vlada će se fokusirati na reforme u pet područja - zakonodavno, porezno, radno zakonodavstvo, obrazovanje i financijske i ostale reforme.

Među zakonodavnim reformama navode se pojednostavljenje i pojeftinjenje zakonodavnog okvira za poduzetnike, koncentriranje zakonodavne regulative i statistike na jedno mjesto, decentralizacija provođenja razvoja poduzetništva putem poduzteničke infrastrukture koja je u Hrvatskoj dobro razvijena te propisivanje u određenom postotku obveze javne nabave iz kategorije malih i srednjih poduzeća.

Glavne porezne reforme obuhvaćaju porezno rasterećenje poduzetnika, smanjenje parafiskalnih nameta te smanjenje PDV-a na košaricu proizvoda iz domaće proizvodnje.

Među reformama radnog zakonodavstva planira se fleksibilizacija radnog zakonodavstva, pojednostavljenje vođenje evidencije radnog vremena te davanje olakšica za zapošljavanje mladih.

Financijske reforme obuhvaćaju uvođenje apsolutne financijske discipline, razvoj povoljnog mikrokreditiranja te razvoj fonda za predfinanciranje EU projekata. Putem intervencija HNB-a te putem programa HBOR-a predviđa se razvijanje dostupnosti i povoljnog financiranja poduzetništva, naglašava se u programu. 

U turizmu smanjenje stope PDV-a na 5,5 posto

Prema ključnim smjernicama za turizam, nova će Vlada nastojati ojačati stvaranjem ukupnog zakonskog okvira za povećanje konkurentnosti sektora, uključujući izmjene postojećih i donošenje novih turističkih zakona, koji će ići za tim ciljem, među kojima su i zakoni o turističkom zemljištu, pomorskom dobru i morskim lukama te gradnji.

Među smjernicama se navodi i pojednostavljenje administrativnih prepreka za ulaganja u turizmu i porezna rasterećenja s naglaskom na fiskalna rasterećenja u nadležnosti jedinica lokalne samouprave te izmjene zakona o PDV-u u smjeru smanjenja stope sa 13 na 5,5 posto (13 posto je trenutno važeća stopa PDV-a za usluge smještaja i hrane i pića u turizmu).

U planu je i nastavak privatizacije državnih turističkih tvrtki, poticanje investicija za povećanje kvalitete usluga, uključujući i osnivanje centara izvrsnosti, kao i reorganizacija i modernizacija sustava turističkih zajednica i nacionalne promocije uz jačanje brendinga i prepoznatljivosti Hrvatske na svjetskim tržištima. Fokus će biti i na plasmanu domaćih prehrambenih proizvoda u turizam kroz sustav poticajnih mjera za turistički sektor te razvoj posebnih oblika turizma i novih proizvoda za smanjenje sezonalnosti.

Dovršetak gradnje autocesta, ultra brzi pristup internetu

U sektoru pomorstva, prometa i infrastrukture nova Vlada planira dovršiti gradnju autocesta i povezati ih s europskim prometnim pravcima (Pelješki most, Jadransko-jonska autocesta..), unaprijediti kvalitetu i sigurnost svih drugih cesta u zemlji, dovršiti izgradnju infrastrukture u morskim lukama i u segmentu zračnog prometa te željezničke infrastrukture.

Bavit će se i izgradnjom riječnog prometnog sustava te prometnim integriranjem svih hrvatskih krajeva, pogotovo otoka, kao i povećanjem kvalitete svih prometnih usluga i sigurnosti ulaganjem u sustave upravljanja s ciljem uspostave održivog i ekološki prihvatljivog prometnog sustava, uključujući i poticanje javnog prijevoza.

Cilj je i razviti širokopojasnu infrastrukturu za ultra brzi pristup internetu u svim krajevima Hrvatske, kao i proglašenje isključivog gospodarskog pojasa, navodi se u dokumentu.

U sektoru graditeljstva, pak, među glavnim smjernicama nove Vlade navedene su izmjena zakona o strateškim investicijama, koje će omogućiti pokretanje važnih gospodarskih projekata, pokretanje postupka objedinjavanja zemljišnih knjiga i katastra, izrada programa kako bi se državna imovina stavila u funkciju gospodarskog oporavka, dovršetak postupka legalizacije započet prije 5 godina te poboljšanje sustava komunalnog gospodarstva, stoji između ostaloga u dokumentu.