Analitičari pozdravljaju gospodarske reforme koje je u petak u Hrvatskom saboru najavio mandatar Vlade Tihomir Orešković, no kažu da treba biti oprezan po pitanju ciljeva o rastu BDP-a za 3 posto godišnje i ambicioznom smanjenju javnog duga.

Predstavljajući program Vlade od 2016. do 2020. godine mandatar Orešković istaknuo je među ciljevima osiguranje godišnjeg rasta BDP-a za više od 3 posto, smanjenje proračunskog deficita na manje od tri posto BDP-a do 2017., a javnog duga na manje od 80 posto BDP-a do 2020.

"Pozitivno je što se značajan naglasak stavlja na fiskalnu konsolidaciju, odnosno smanjenje manjka u proračunu i javnog duga, ali kod prognoza gospodarskog rasta po stopama od iznad 3 posto treba biti oprezan", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Upozorava da domaća potražnja tu može imati jako mali doprinos, jer ako se provedu neke mjere ušteda u javnom sektoru, to automatski znači i manju domaću potrošnju.

"Samim time, uz provedbu fiskalne prilagodbe, stopa rasta u 2016. ovisit će dominantno o potražnji s inozemnih tržišta, odnosno izvozu i turizmu, ali i kapitalnim ulaganjima", kaže Šantić.

Hrvatsko gospodarstvo ovisi o globalnim trendovima

Upozorio je da je Hrvatska malo gospodarstvo koje uvelike ovisi o globalnim trendovima, pa ako dođe do pogoršanja na vanjskim tržištima, sigurno je da se ne mogu očekivati tako visoke stope rasta BDP-a, pogotovo ako će domaća potražnja bilježiti korekcije.

"Prošle je godine međunarodno okruženje bilo izuzetno povoljno i to se pozitivno odrazilo na turizam i na rast izvoza. Međutim, ova je godina u međunarodnom okruženju započela drugačije i rizici su na globalnoj razini zasigurno veći nego lani. Uz to, Hrvatska je radi visokih fiskalnih rizika i inozemne zaduženosti izuzetno osjetljiva na eventualne međunarodne poremećaje, pa treba biti oprezan kada se planira gospodarski rast", istaknuo je Šantić.

Kaže kako treba smanjiti tu rizičnost i kroz reforme poboljšati konkurentnost. Stoga pozdravlja sve reforme koje idu na poboljšanje poslovnog okruženja, a uključuju smanjenje parafiskalnih nameta i stabilnost poreznog sustava.

"To, pak, znači da će uspjeh prvenstveno ovisiti o tome gdje se mogu smanjiti rashodi proračuna. Također, smanjenje parafiskalnih nameta uključuje restrukturiranje šireg javnog sektora, znači i državnih poduzeća, kao i poboljšanje efikasnosti lokalne države. I to će biti ključ", rekao je Šantić.

Mandatar Orešković istaknuo je kao ciljeve i povećanje izvoza za 30 posto, smanjivanje nezaposlenosti ispod 14 posto, povećanje BDP-a po glavi stanovnika za 2000 eura i povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske već u 2017. godini.

"Oprezna sam oko najave smanjenja javnog duga ispod 80 posto BDP-a. Mislim da bi to mogao biti jako ambiciozan cilj čak i kad bi se provele sve reforme", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA).

Tek će proračun pokazati u kojem smjeru ide Vlada

Javni dug Hrvatske dosegnuo je na kraju trećeg lanjskog tromjesečja 285,9 milijardi kuna, što čini 85,9 posto BDP-a, a do kraja prošle godine vjerojatno će dosegnuti 88 posto BDP-a, kaže.

"Javni dug jednostavno odražava fiskalnu politiku u nizu proteklih mandata, odnosno predstavlja nagomilane deficite. On je jedan od osnovnih razloga zašto je rejting države dva stupnja ispod investiticijskog te je stoga ključno područje kojim se mora pozabaviti nova vlada", kaže Živković-Matijević.

Ističe kako je javni dug, s obzirom na razinu ekonomije i dinamiku rasta, previsok te sputava stabilni i održivi oporavak.

"Proračun za 2016. godinu bit će prvi pokazatelj koliko je Vlada ozbiljna suočiti se s javnim dugom i u kojem smjeru ide", ocjenjuje Živković-Matijević.

Ističe i da su glavni problemi identificirani - nema rasta, deficit i javni dug su visoki, a poslovno okruženje loše.

"Program Vlade identificira područje javnog duga i deficita kao ključnih područja kojima se mora pozabaviti. To je jako važno, jer javni dug samo po sebi utječe na rejting zemlje, na troškove zaduživanje države, a samim time i privatnog sektora. Bitno je da je taj problem identificiran, a vidjet ćemo što će se dogoditi", navodi Živković-Matijević.

Program fokusiran na bitno, čekaju se mjere

Orešković je u programu Vlade naveo pet ključnih transformatora, odnosno područja koja će omogućiti rast gospodarstva, poboljšanje životnog standarda i smanjenje nezaposlenosti.

To su učinkoviti javni sektor, poslovna konkurentnost, ulaganja iz EU fondova, smanjenje javnog duga i deficita, te reforme obrazovanja i zdravstva.

"Bitni su i ti pokretači transformacije, odnosno područja gdje treba djelovati i to mi se čini u redu. Kada gledamo viziju ekonomskih rezultata, svi su mi ciljevi realni ako se provedu reforme na tim područjima", kaže Živković-Matijević.

Međutim, ističe da je definitivno bitna dosljednost.

"Sve to može ostati lijepa riječ na papiru, no konkretizaciju ovih mjera vidjet ćemo već u proračunu. Ukratko, program mandatara je fokusiran na bitno, ali konkretniju ocjenu moguće je napraviti tek po donošenju proračuna", zaključila je Zrinka Živković-Matijević.

Mandatar Orešković najavio je i kako Hrvatska treba napredovati po pitanju konkurentnosti na listi Svjetske banke "Doing Business". Hrvatska je u posljednjem izvješću "Doing Business 2016." po uvjetima poslovanja zauzela 40. mjesto među ukupno 189 zemalja svijeta.