Razotkrivanje upućenosti HNS-a u detalje novog poreza na nekretnine otkrilo je i ne baš obećavajuću činjenicu da se porezna osnovica 'preko noći' preinačila za 10 posto.

Porez na nekretnine iznjedrio je prvi ozbiljniji sukob između SDP-a i glavnih mu koalicijskih partnera. Ispada da u HNS-u i IDS-u nisu bili upoznati s konkretnim elementima plana koji je nakon višemjesečnih medijskih nagađanja i spinova napokon predstavljen u Banskim dvorima.

Naglo probuđene i pobunjene 'haenesovce' iz SDP-a su podsjetili da je sastanku užeg kabineta na kojemu se o tome raspravljalo nazočio i njihov čelnik, dojučerašnji prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. Štoviše, ministar Linić je otkrio i da je upravo na njegove sugestije tom prilikom odlučeno da osnovica za oporezivanje nekretnina bude 70, a ne 80 posto vrijednosti nekretnine. Premda se time ciljalo na vjerodostojnost i sugeriralo neke druge motive HNS-ova protivljenja, to 'otkriće', nažalost, govori i o ukupnom pristupu pripremama uvođenja novog poreza (pa makar on u dobrom dijelu ispao, kako se tvrdi, samo zamjena za postojeće komunalne naknade). Sama činjenica da se u nekoliko dana porezna osnovica preinači za 10 posto vrijednosti nekretnine ne zvuči ohrabrujuće. Možda to s obzirom na olakšice u slučaju građana i nekretnina u kojima se živi na kraju i ne ispadne značajna razlika porezne obveze, no kod poslovnih nekretnina te olakšice za pojedine djelatnosti iznose 40 ili 20 posto i utoliko i nije baš beznačajno je li osnovica 70 ili 80 posto vrijednosti. Sve u svemu, i taj primjer upućuje da kod ovog poreza nije problem samo loša komunikacija već da iza njega jednostavno ne stoje dovoljno čvrste i sveobuhvatne simulacije učinaka tog poreza, od fiskalnih do onih vezanih uz distribuciju bogatstva i dohodaka, uključjući i regionalni aspekt. Taj segment priprema zahtijeva očito više vremena i ljudi, kao što to zahtijevaju i tehnički preduvjeti za kvalitetnu provedbu, među kojima se kod poreza na nekretnine najčešće ističu potreba poboljšanja zemljišnih knjiga i registara imovine.

To su ujedno i neke od češćih primjedbi Vladi koje se čuju i od onih koji načelno podržavaju ideju da se sadašnji način oporezivanja nekretnina, kroz sustav komunalnih naknada koji se ne temelji na vrijednosti već na golom broju kvadrata i lokaciji, u dogledno vrijeme promijeni. Stručnjaci za poreze, uza sve, u pravilu su sumnjičavi i prema modelima poreza koji uključuju razna izuzeća i olakšice. Tako je, primjerice, Marina Kesner Škreb s Instituta za javne financije nakon prezentacije ministra Linića naglasila kako veliki broj izuzeća i olakšica opravdava bojazan da će ovaj porez biti skup i kompliciran za provođnje, a povezano s poreznom evazijom koja uvijek prati porez s puno olakšica, neće biti ni izdašnih prihoda. Kako, pak, nije iznesena procjena prihoda, teško je, kaže, procijeniti hoće li oni biti dostatni za smanjivanje cijene rada uz isto ukupno porezno opterećenje. To je, naime, deklarirani cilj Ministarstva financija. U Ministarstvu su i ove godine isticali neutralnost, jer je paralelno s povećanjem PDV-a Vlada gospodarstvu smanjila doprinose za zdravstvo. No, udjel poreznih, kao i ukupnih prihoda u odnosu na BDP, za koje se procjenjuje da će ove godine porasti za oko 0,7 postotnih bodova BDP-a, govori drukčije.