Istodobno, prvih 50 poduzetnika u državnom vlasništvu ostvarilo je 49,5 milijardi kuna prihoda, oni u mješovitom vlasništvu 53,4 milijarde kuna, a u zadružnom 1,1 milijardu kuna.

Prvih 50 poduzetnika po prihodima koji su u privatnom vlasništvu ostvarili su lani ukupne prihode od 123,7 milijardi kuna, zapošljavali su 66.263 radnika i ostvarili neto dobit od 4,8 milijardi kuna. Prosječna obračunata mjesečna neto plaća iznosila je 6.715 kuna.

Od tih 50 tvrtki u privatnom vlasništvu, najviše ih je u djelatnosti trgovine, 60 posto, i u prerađivačkoj industriji, 24 posto, a najveći prihod ostvarili su Konzum plus (7,7 milijardi kuna), Prvo plinarsko društvo (7 milijardi kuna) i Petrol (5,6 milijardi kuna).

Prvih 50 poduzetnika po ukupnim prihodima u državnom vlasništvu zapošljavali su 69.435 djelatnika i ostvarili neto dobit od 2,9 milijarde kuna. Prosječna mjesečna neto plaća kod tih poduzetnika iznosila je 7.382 kune.

Od 50 poduzetnika u državnom vlasništvu najviše ih je u području prijevoza i skladištenja (24 posto), opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (20 posto) te u prerađivačkoj industriji i opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (10 posto).

Najveći prihod među poduzetnicima u državnom vlasništvu ostvarili su HEP (10,5 milijardi kuna), HEP- Proizvodnja (4,2 milijarde kuna) i HEP-Operator distribucijskog sustava (3,7 milijardi kuna).

Podaci o prvih 50 poduzetnika po prihodima koji su u mješovitom vlasništvu pokazuju da su ostvarili ukupne prihode od 53,4 milijarde kuna, zapošljavali su 41.937 djelatnika i ostvarili pozitivan financijski rezultat od 2,9 milijardi kuna. Prosječna obračunata mjesečna neto plaća iznosila je 7.729 kuna.

Od 50 poduzetnika u mješovitom vlasništvu po kriteriju ukupnoga prihoda, najviše ih je u prerađivačkoj industriji (42 posto), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (14 posto) te prijevoz i skladištenje (12 posto).

Najveći prihod među tim tvrtkama u mješovitom vlasništvu ostvarili su Ina (21,6 milijardi kuna), Hrvatski Telekom (6,1 milijardu kuna) i Podravka (2,1 milijardu kuna).