U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je krajem rujna bilo 192.295 zaposlenih, što je za 3,9 posto ili 7.907 manje nego krajem kolovoza, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U obrtu je krajem rujna bilo 174.145 zaposlenih, što je 4,3 posto ili 7.903 manje nego u kolovozu.

Broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija je smanjen za četiri osobe, na 18.150.

Statistika pokazuje da je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama na mjesečnoj razini porastao u tri područja djelatnosti i kreće se od 0,2 posto u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, do jedan posto u obrazovanju.

Broj zaposlenih pao je u 15 područja djelatnosti, u rasponu od 0,1 posto u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju, do 15,6 posto u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane. Broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju ostao je na kolovoškoj razini.

Četiri su djelatnosti unutar obrta i djelatnosti slobodnih profesija koje su u rujnu generirale više od 20 tisuća zaposlenih, a najviše je ljudi krajem devetog mjeseca radilo u ugostiteljstvu i turizmu, 28.060 (15,6 posto manje nego mjesec ranije), u prerađivačkoj industriji bilo je 25.424 zaposlenih, što je 1,3 posto manje nego u mjesecu ranije, trgovini 22.397 (četiri posto manje), a u građevinarstvu 21.890, 0,8 posto manje nego u kolovozu.

Statistika po županijama pokazuje da je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u rujnu u odnosu na kolovoz porastao u devet županija i kreće se od 0,1 posto u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko- -srijemskoj, do 0,7 posto u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Broj zaposlenih pao je u deset županija i taj pad kreće se od 0,2 posto u Gradu Zagrebu do 10,9 posto u Šibensko-kninskoj županiji. U Virovitičko- -podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji broj zaposlenih ostao je na razini iz kolovoza.