Teški gospodarski problemi zahtijevaju ambiciozne i trajne mjere politike, jedan je od naglasaka u zaključnoj izjavi na kraju posjeta Misije MMF-a Hrvatskoj. S obzirom na pogoršanje gospodarskih uvjeta od druge polovice 2012. članovi Misije izdvojili su tri hitna prioriteta.

Prvi je brza realizacija plana strukturnih reformi iz prošle godine s kojim se kasni, a poznato je one donose rezultate tek nakon nekog vremena. To je, kažu potrebno radi poboljšanja konkurentnosti Hrvatske i poticanja srednjoročnog rasta. U prvom planu u pogledu reformi su mirovinski i zdravstveni sustav te tržište rada. Preporuke kod mirovinskog idu u smjeru jačeg penaliziranja prijevremenih umirovljenja, ubrzanja tempa podizanja dobi umirovljenja (na 67 godina) počevši već s drugom polovicom 2013. te jače kontrole zlouporaba u sustavu invalidskih mirovina. U zdravstvu se predlaže odlučnije rezanje troškova bolnica gubitaša, smanjenje bolničke mreže i ograničavanje izuzeća od participacije te bolje ciljanje olakšica.

Zbog (ne)održivosti duga i cijene financiranja među žurnim prioritetima je i nastavak postupne ali trajne fiskalne konsolidacije. Jasna kritika u tom kontekstu upućena je na proračun za 2013. kojim su djelomično poništena pozitivna ostvarenja u smanjenju manjka iz 2012. pa i u MMF-u zagovaraju rebalans kojim bi se osiguralo da umjesto povećanja proračunskog deficita sa 4 na 4,25 posto BDP-a (prema ESA 95 metodologiji) osigura smanjenje na 3,5 posto.

Kao treći prioritet MMF navodi "održanje primjerene ravnoteže" između poboljšanja financijske stabilnosti (problem rastućeg udjela loših kredita) i podupiranja oporavka kreditne aktivnosti banaka važne za ukupni oporavak. Usporedno s preporukom jačanja rezervacija za loše plasmane, članovi Misije ističu kako pritom treba voditi računa da se očuva motivacija banaka za odobravanje novih kredita i restrukturiranje postojećih te da se ostavi dovoljno prostora za konkurentno poslovanje banaka.

Nakon procijenjenog gospodarskog pada u 2012. između 1,8 i 2 posto, rizici u smislu izgleda za ovu godinu su znatni, smatraju u Fondu. Osim mogućeg ponovnog kaskanja provedbe investicija javnog sektora i neizvjesnosti glede rasta/pada u zemljama koje su Hrvatskoj glavni vanjskotrgovinski partneri, među glavnim rizicima je i nastavak pada kredita.