- 25.09.2026 Pivac Holding poslao zahtjev za prijenos dionica manjinskih ...
- 29.09.2026 Brodogradilište Viktor Lenac: Dokovi puni, poslovanje stabil...
- 25.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi pali uz pad prometa
- 28.09.2026 Zastoj u američko-iranskim pregovorima podigao cijene nafte ...
- 26.09.2026 Erste SEE Equity: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 26.09.2026 Erste SEE Equity: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 26.09.2026 Erste Balanced: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 28.09.2026 Tjedni komentar tržišta 28.09.2026.
- 21.09.2026 Tjedni komentar tržišta 21.09.2026.
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 29.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Uz nekoliko iznimaka većina DMF i OMF i dalje u crvenom
- 28.09.2026 TJEDNI PREGLED: Prevladali fondovi s pozitivnim predznakom
- 26.09.2026 Erste SEE Equity: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 26.09.2026 Erste Balanced: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 22.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: DMF i OMF fondovi i dalje u crvenom
- 30.09.2026 Poruke iz Washingtona podigle cijene nafte prema 104 dolara
- 30.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi porasli uz pad prometa
- 30.09.2026 Kolumbijska tvrtka ulaže sedam mlrd dolara u proizvodnju nafte u Venezueli
- 30.09.2026 Rusija produljila zabranu izvoza dizela do kraja listopada
- 30.09.2026 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli
- 29.09.2026 A&G Logistika povukla prijedlog za otvaranje stečaja nad Studencem
- 29.09.2026 Brodogradilište Viktor Lenac: Dokovi puni, poslovanje stabilno i s dobiti
- 28.09.2026 Đ.Đ. Specijalna vozila ugovorila posao vrijedan 6,2 milijuna eura
- 28.09.2026 Studenac traži da sud odbaci prijedlog za njegovim stečajem, A&G ga požuruje
- 24.09.2026 HPB i Visa potpisali novi ugovor o dugoročnom partnerstvu
- 30.09.2026 HNB najavio daljnje povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala
- 30.09.2026 Prihodi od stranih turista u prvoj polovini 2026. rekordnih 4,5 milijarde eura
- 30.09.2026 Hrvatska po Globalnom inovacijskom indeksu ′pala′ na 46. mjesto
- 30.09.2026 Pokrenuta europska alternativa američkim divovima Visi i Mastercardu
- 30.09.2026 Francuska za iduću godinu planira zaduženje od 340 milijardi eura
EKONOMIJAObjavljeno: 10.10.2012
Osnovat ćemo venture capital fond i pokrenuti reality show o poduzetništvu
| Podijeli sadržaj: | ||||
Priče o pretvaranju Zagreba u regionalni centar za start-upove, koje su potekle od Hrvatske mreže poslovnih anđela CRANE-a i prvoga regionalnog inkubatora ZIP-a, pobudile su međunarodno zanimanje. Suosnivač Skypea i predsjednik Globe Foruma Johan Gorecki u Zagrebu želi pokrenuti svojevrstan start-up akcelerator za inovatore. Sektor mu, kaže, nije bitan kao ni jeftina proizvodnja, već inovacije i poduzetništvo. Ali priznaje da se danas možda najviše govori upravo o inovativnosti u IT-u, infrastrukturi, čistoj energiji, transportu i poljoprivredi, što financijski podupire Europska unija. Globe Forum je inače jedan od start-up akceleratora nove generacije. Razvija veze između inovatora, u pravilu malih poduzetnika, i velikih multinacionalnih kompanija poput njemačkoga DHL-a i Bayera kojima na taj način smanjuje troškove istraživanja i razvoja te ubrzava inovacijske cikluse. Globe Forum radi na principu "crowdsourceinga", odnosno podržava princip otvorenog razvoja inovacija, što je nova politika u istraživanju i razvoju koju namjerava koristiti Coca-Cola.
Što vas je potaknulo da se proširite na Hrvatsku? Koje prednosti vidite za razvoj start-up scene?
Imate mnogo stručnjaka iz raznih područja i vrlo snažnu dijasporu. Samo u Švedskoj doznao sam za dva fonda koja su organizirali vaši iseljenici koji s tim sredstvima žele financirati razvoj, proizvodnju i istraživanja u Hrvatskoj. To je već zanimljiv potencijal. No to nije posao bez izazova. Razgovarajući s taksistom koji me vozio iz zračne luke doznao sam da imate mnogo trgovačkih centara u gradu, ali vrlo malo proizvodne industrije. To nije dobro jer Švedska je, primjerice, svoj uspjeh ostvarila upravo zahvaljujući jakoj industriji. Država mora snažno poticati industriju jer ona jača ukupno gospodarstvo i potiče istraživanja i razvoj.
U svojem širenju u regiji, koji ste problem poduzetnika u Hrvatskoj prvo uočili?
Postoji velika potreba za prikupljanjem kapitala. Globe Forum tu svakako može pomoći jer vrlo blisko surađujemo sa SEAF-om koji već ima bogato iskustvo u radu s inovativnim poduzetnicima u Hrvatskoj. Ali naglasio bih da se prečesto traži novac i želi rasti kroz investicije, a ne razmišlja o tome da je u mnogo slučajeva bolje rasti organski. Tako se naglasak stavlja na prodaju, koja je ključ za održivi razvoj, te zadržava dionice, posebno u ranim fazama razvoja tvrtke kad su najjeftinije.
Smatrate li da je u Hrvatskoj teško prikupiti kapital?
Ne poznajem Hrvatsku tako dobro, ali znam da je malim inovativnim poduzetnicima lakše doći do novca u Poljskoj nego u Švedskoj. Ovdje bi moglo biti slično.
Kako to tumačite s obzirom na to da je Švedska bogatija i razvijenija država?
Upravo zbog toga. Kada se u Švedskoj osnivaju venture capital fondovi, onda oni skupe 50 milijuna eura za 10 do 15 investicija. Nije ih problem napraviti. Ali zaboravlja se da fond menadžeri moraju obećati ne samo povrat već i stabilnost ulaganja, što znači da neće ulagati u male inovativne tvrtke koje su u pravilu rizičnije, već u one srednje ili velike koje nose znatno manji rizik. Na taj način mali inovativni poduzetnici u Švedskoj teže dolaze do kapitala.
Ali investicijski ekosustav je kod vas razvijeniji pa sigurno štiti od takvih kretanja?
U Švedskoj je cijela ta industrija mnogo razvijenija. Međutim, venture capital fondovima jako je teško jer su ljudi skloniji manjim rizicima. Poslovnih anđela pak ima mnogo, ali opet mnogo manje nego potencijalnih poduzetnika, što znači da i među izvrsnim poduzetnicima postoji velika konkurencija za ograničena sredstva. Uglavnom, mnogo dobrih poduzetnika se bori za vrlo ograničena sredstva, a u Poljskoj je takva konkurencija puno manja.
Zašto? Što to Poljska radi, a Švedska ne?
Poljska fenomenalno koristi novac iz fondova Europske unije da bi potaknula razvoj tog segmenta gospodarstva. Nešto slično sad pokušava i Bugarska osnivanjem dva start-up akceleratora novcem Europske unije. Mislim da su Švedska i druge razvijene zemlje previše razmažene da bi bile tako proaktivne.
Koja je zapravo uloga Globe Foruma?
Mi pomažemo velikim kompanijama da pronađu ljude i projekte koji im mogu pomoći riješiti probleme s kojima se suočavaju, a malim, inovativnim poduzetnicima pomažemo da se povežu s velikim kompanijama i steknu nove klijente. Primjerice, radimo projekte s njemačkim multinacionalnim kompanijama DHL i Bayer, ali popis industrija u kojima smo aktivni je poduži. To su građevinska industrija, transport, energetika i farmaceutski sektor. Sa svima njima surađujemo na principu otvorenih inovacija.
Što to znači za velike tvrtke?
Velike kompanije ulažu milijune u razvoj, a pritom ne mogu biti sigurne da zapošljavaju najbolje i najpametnije stručnjake, da rade najbolje projekte i razvijaju se u smjeru koji označava novi val. Često nemaju ništa od toga, ali imaju golemu logistiku. Njima je jeftinije i sigurnije razvoj upijati s tržišta i nevažno im je dolazi li dobar projekt iz Švedske ili Hrvatske.
Možemo li govoriti o razvoju novog biznisa zvanog poslovni akceleratori?
Globe Forum ne želi zarađivati na naknadi od vođenja takvog fonda i akceleratora. To može svatko i to ne donosi širu korist društvu. Mi zarađujemo ako projekti, koji stasaju uz nas, narastu kako bi primarno njihovi tvorci zaradili. To podrazumijeva da naglasak ne stavite na količinu, već na kvalitetu. Najvažnije je da dođete do dobrih kompanija. Novac nije jamstvo da ćete uspjeti. Uz novac morate imati znanje, vodstvo, tržište, tehnologiju te inovaciju koja ili poboljšava kvalitetu života ili rješava neki problem. Mi zato pomažemo u svim tim segmentima od novca do podrške u inovacijama.
Znači li to da u Hrvatskoj želite napraviti vlastiti akcelerator?
U Hrvatsku želimo prenijeti znanje. Želimo napraviti reality televizijsku seriju o poduzetništvu, organizirati investicijsku konferenciju i osnovati venture capital fond koji bi pratio inovativne poduzetnike. Imamo logistiku prema vani i vjerujemo da bi to bila uspješna priča.
Stvaranje inovacija
Zašto je važno potaknuti razvoj start-upa i općenito novih inovativnih poduzetničkih projekata?
Oni su generator inovativnosti, razvoja i produktivnosti. Osim toga oni su glavni stvaratelji novih radnih mjesta, što je danas ključno gospodarsko pitanja.
Što vas je potaknulo da se proširite na Hrvatsku? Koje prednosti vidite za razvoj start-up scene?
Imate mnogo stručnjaka iz raznih područja i vrlo snažnu dijasporu. Samo u Švedskoj doznao sam za dva fonda koja su organizirali vaši iseljenici koji s tim sredstvima žele financirati razvoj, proizvodnju i istraživanja u Hrvatskoj. To je već zanimljiv potencijal. No to nije posao bez izazova. Razgovarajući s taksistom koji me vozio iz zračne luke doznao sam da imate mnogo trgovačkih centara u gradu, ali vrlo malo proizvodne industrije. To nije dobro jer Švedska je, primjerice, svoj uspjeh ostvarila upravo zahvaljujući jakoj industriji. Država mora snažno poticati industriju jer ona jača ukupno gospodarstvo i potiče istraživanja i razvoj.
U svojem širenju u regiji, koji ste problem poduzetnika u Hrvatskoj prvo uočili?
Postoji velika potreba za prikupljanjem kapitala. Globe Forum tu svakako može pomoći jer vrlo blisko surađujemo sa SEAF-om koji već ima bogato iskustvo u radu s inovativnim poduzetnicima u Hrvatskoj. Ali naglasio bih da se prečesto traži novac i želi rasti kroz investicije, a ne razmišlja o tome da je u mnogo slučajeva bolje rasti organski. Tako se naglasak stavlja na prodaju, koja je ključ za održivi razvoj, te zadržava dionice, posebno u ranim fazama razvoja tvrtke kad su najjeftinije.
Smatrate li da je u Hrvatskoj teško prikupiti kapital?
Ne poznajem Hrvatsku tako dobro, ali znam da je malim inovativnim poduzetnicima lakše doći do novca u Poljskoj nego u Švedskoj. Ovdje bi moglo biti slično.
Kako to tumačite s obzirom na to da je Švedska bogatija i razvijenija država?
Upravo zbog toga. Kada se u Švedskoj osnivaju venture capital fondovi, onda oni skupe 50 milijuna eura za 10 do 15 investicija. Nije ih problem napraviti. Ali zaboravlja se da fond menadžeri moraju obećati ne samo povrat već i stabilnost ulaganja, što znači da neće ulagati u male inovativne tvrtke koje su u pravilu rizičnije, već u one srednje ili velike koje nose znatno manji rizik. Na taj način mali inovativni poduzetnici u Švedskoj teže dolaze do kapitala.
Ali investicijski ekosustav je kod vas razvijeniji pa sigurno štiti od takvih kretanja?
U Švedskoj je cijela ta industrija mnogo razvijenija. Međutim, venture capital fondovima jako je teško jer su ljudi skloniji manjim rizicima. Poslovnih anđela pak ima mnogo, ali opet mnogo manje nego potencijalnih poduzetnika, što znači da i među izvrsnim poduzetnicima postoji velika konkurencija za ograničena sredstva. Uglavnom, mnogo dobrih poduzetnika se bori za vrlo ograničena sredstva, a u Poljskoj je takva konkurencija puno manja.
Zašto? Što to Poljska radi, a Švedska ne?
Poljska fenomenalno koristi novac iz fondova Europske unije da bi potaknula razvoj tog segmenta gospodarstva. Nešto slično sad pokušava i Bugarska osnivanjem dva start-up akceleratora novcem Europske unije. Mislim da su Švedska i druge razvijene zemlje previše razmažene da bi bile tako proaktivne.
Koja je zapravo uloga Globe Foruma?
Mi pomažemo velikim kompanijama da pronađu ljude i projekte koji im mogu pomoći riješiti probleme s kojima se suočavaju, a malim, inovativnim poduzetnicima pomažemo da se povežu s velikim kompanijama i steknu nove klijente. Primjerice, radimo projekte s njemačkim multinacionalnim kompanijama DHL i Bayer, ali popis industrija u kojima smo aktivni je poduži. To su građevinska industrija, transport, energetika i farmaceutski sektor. Sa svima njima surađujemo na principu otvorenih inovacija.
Što to znači za velike tvrtke?
Velike kompanije ulažu milijune u razvoj, a pritom ne mogu biti sigurne da zapošljavaju najbolje i najpametnije stručnjake, da rade najbolje projekte i razvijaju se u smjeru koji označava novi val. Često nemaju ništa od toga, ali imaju golemu logistiku. Njima je jeftinije i sigurnije razvoj upijati s tržišta i nevažno im je dolazi li dobar projekt iz Švedske ili Hrvatske.
Možemo li govoriti o razvoju novog biznisa zvanog poslovni akceleratori?
Globe Forum ne želi zarađivati na naknadi od vođenja takvog fonda i akceleratora. To može svatko i to ne donosi širu korist društvu. Mi zarađujemo ako projekti, koji stasaju uz nas, narastu kako bi primarno njihovi tvorci zaradili. To podrazumijeva da naglasak ne stavite na količinu, već na kvalitetu. Najvažnije je da dođete do dobrih kompanija. Novac nije jamstvo da ćete uspjeti. Uz novac morate imati znanje, vodstvo, tržište, tehnologiju te inovaciju koja ili poboljšava kvalitetu života ili rješava neki problem. Mi zato pomažemo u svim tim segmentima od novca do podrške u inovacijama.
Znači li to da u Hrvatskoj želite napraviti vlastiti akcelerator?
U Hrvatsku želimo prenijeti znanje. Želimo napraviti reality televizijsku seriju o poduzetništvu, organizirati investicijsku konferenciju i osnovati venture capital fond koji bi pratio inovativne poduzetnike. Imamo logistiku prema vani i vjerujemo da bi to bila uspješna priča.
Stvaranje inovacija
Zašto je važno potaknuti razvoj start-upa i općenito novih inovativnih poduzetničkih projekata?
Oni su generator inovativnosti, razvoja i produktivnosti. Osim toga oni su glavni stvaratelji novih radnih mjesta, što je danas ključno gospodarsko pitanja.
Izvor: poslovni.hr
| Podijeli sadržaj: | ||||
- 25.09.2026 Pivac Holding poslao zahtjev za prijenos dionica manjinskih ...
- 29.09.2026 Brodogradilište Viktor Lenac: Dokovi puni, poslovanje stabil...
- 25.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi pali uz pad prometa
- 28.09.2026 Zastoj u američko-iranskim pregovorima podigao cijene nafte ...
- 26.09.2026 Erste SEE Equity: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 26.09.2026 Erste SEE Equity: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 26.09.2026 Erste Balanced: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 28.09.2026 Tjedni komentar tržišta 28.09.2026.
- 21.09.2026 Tjedni komentar tržišta 21.09.2026.
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 29.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Uz nekoliko iznimaka većina DMF i OMF i dalje u crvenom
- 28.09.2026 TJEDNI PREGLED: Prevladali fondovi s pozitivnim predznakom
- 26.09.2026 Erste SEE Equity: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 26.09.2026 Erste Balanced: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 22.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: DMF i OMF fondovi i dalje u crvenom
- 30.09.2026 Poruke iz Washingtona podigle cijene nafte prema 104 dolara
- 30.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi porasli uz pad prometa
- 30.09.2026 Kolumbijska tvrtka ulaže sedam mlrd dolara u proizvodnju nafte u Venezueli
- 30.09.2026 Rusija produljila zabranu izvoza dizela do kraja listopada
- 30.09.2026 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli
- 29.09.2026 A&G Logistika povukla prijedlog za otvaranje stečaja nad Studencem
- 29.09.2026 Brodogradilište Viktor Lenac: Dokovi puni, poslovanje stabilno i s dobiti
- 28.09.2026 Đ.Đ. Specijalna vozila ugovorila posao vrijedan 6,2 milijuna eura
- 28.09.2026 Studenac traži da sud odbaci prijedlog za njegovim stečajem, A&G ga požuruje
- 24.09.2026 HPB i Visa potpisali novi ugovor o dugoročnom partnerstvu
- 30.09.2026 HNB najavio daljnje povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala
- 30.09.2026 Prihodi od stranih turista u prvoj polovini 2026. rekordnih 4,5 milijarde eura
- 30.09.2026 Hrvatska po Globalnom inovacijskom indeksu ′pala′ na 46. mjesto
- 30.09.2026 Pokrenuta europska alternativa američkim divovima Visi i Mastercardu
- 30.09.2026 Francuska za iduću godinu planira zaduženje od 340 milijardi eura
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2026)
(koji na 30.06.2026. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Erste SEE Equity - klasa A | A | +20,96% | |||||
| Erste SEE Equity - klasa B | +20,38% | 3 | |||||
| ZB CEE Equity | +19,30% | 4 | |||||
| A1 | A | +19,05% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za udjele kupljene u navedenim fondovima za vrijeme trajanje akcije, prilikom prodaje / otkupa udjela izlazna naknada neće biti naplaćena, izlazna naknada iznosi 0,00 posto. Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke društva o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Akcija traje do opoziva.
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2026. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Bond Select - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenom pod-fondu ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 31.01.2026. do opoziva. ZB Bond Select Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 30.09. 16:00 | 4428,14 | 10,28 |
0,23 |
|
| CROBEX10* | 30.09. 16:00 | 2896,63 | 19,28 |
0,67 |
|
| CROBEX10tr* | 30.09. 16:00 | 3424,54 | 22,78 |
0,67 |
|
| ADRIAprime* | 30.09. 16:00 | 3665,34 | 2,81 |
0,08 |
|
| CROBISTR* | 30.09. 16:31 | 186,8904 | -0,56 |
-0,30 |
|
| CROBIS* | 30.09. 16:31 | 97,7199 | -0,30 |
-0,31 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| KOEI | 1.080,00 € |
2,08% |
886.510,00 € |
| ADRS2 | 109,00 € |
-0,91% |
297.691,00 € |
| KODT | 4.400,00 € |
0,46% |
96.840,00 € |
| HT | 39,30 € |
1,03% |
74.070,80 € |
| ZABA | 23,40 € |
0,00% |
55.947,60 € |
| ADPL | 24,80 € |
3,33% |
42.018,40 € |
| KODT2 | 4.210,00 € |
0,24% |
37.770,00 € |
| RIVP | 8,72 € |
0,23% |
34.060,56 € |
| INGR | 2,02 € |
0,00% |
21.669,54 € |
| ZITO | 18,50 € |
-0,54% |
20.836,30 € |
| Redovni dionički promet: | 1.707.426,85 € |
| Redovni obveznički promet: | 2.440,20 € |
| Sveukupni promet: | 1.709.867,05 € |







