Za austrijske kompanije u središnjoj i istočnoj Europi blistavo razdoblje je završeno ili se barem odgađa za više godina, nakon desetljeća ulaganja i ostvarivanja golemih profita u regiji koju sada pogađaju poslovni otpisi i rastuća politička previranja.

Bankari i poslovni čelnici sada preispituju austrijsku tradicionalnu strategiju - agresivnu ekspanziju u svome okruženju, odnosno zemljama koje su nekoć bile dijelom Austro-Ugarskog carstva. Ukrajinska politička kriza i ruska gospodarska kriza predstavljaju velike rizike austrijskim kompanijama, čije je poslovanje snažno prisutno u toj regiji.

Lani je u Rusiju izvezeno roba i usluga u vrijednosti 3,5 milijardi eura (4,6 milijardi dolara), no izvoz je smanjen za 11 posto u prvoj trećini ove godine, upozorili su iz austrijskog poslovnog udruženja WKO.

"Brz rast kojem se moglo svjedočiti u prošlosti okončan je", kazao je izvršni direktor Telekoma Austria (TA) Hannes Ametsreiter na rubu Europskog foruma u austrijskom Alpbachu, dodajući kako su austrijska kultura i povijest značili da je ona dobro prilagođena za širenje u regiji. U lipnju je TA otpisao bugarski ogranak za 400 milijuna eura, što ga vodi u gubitak u poslovanju za cijelu 2014.

Austrijske banke, poput Raiffeisena i austrijskog UniCredit Banka, najveći su zajmodavci iz Europske unije u srednjoj i istočnoj Europi i bivšim sovjetskim republikama, sa zajmovima vrijednim oko 202 milijarde eura u 2013., objavila je austrijska središnja banka. Njihov financijski sektor u toj je regiji poznat od prije pada Berlinskog zida, no suočen je s određenim pitanjima nakon što su se neka ulaganja izjalovila.

Erste grupa, treći najveći zajmodavac u regiji, na putu je rekordnog gubitka u ovoj godini nakon otpisa poslovanja u Mađarskoj i Hrvatskoj i rezervacija 130 milijuna eura zbog mađarskog zakona koji nalaže bankama da isplate kompenzaciju vlasnicima deviznih zajmova. Nadalje, Volksbanken AG u potpunosti je otpisao rumunjski ogranak, dok je Hypo Alpe Adria, koju je Austrija nacionalizirala 2009., primio već 5,5 milijardi eura državne pomoći od 2008. godine.

Guverner austrijske središnje banke Ewald Nowotny kazao je novinarima u Alpbachu da gotovo da nema razloga očekivati ekspanziju u Rusiji u duljem roku, premda se zasad poslovanje kompanija u Rusiji na dnevnoj bazi više-manje uobičajeno odvija. "Uistinu veliki argument je taj što su investicije zaustavljene", kazao je.

Strah od jačanja sukoba na rusko-ukrajinskoj granici zauzdao je trgovinu, pogodio valute i narušio povjerenje potrošača u regiji.

Poljska je već svjedočila značajnom padu izvoza u Ukrajinu i Rusiju, ustvrdio je na tom forumu guverner poljske središnje banke Marek Belka. "Ulagači nam postavljaju jednostavna pitanja ... hoće li doći do rata? Kad se takva pitanja postavljaju uvijek postoji sumnja u vezi pokretanja ambicioznog i rizičnijeg investicijskog projekta. Već smo svjedoci slabljenja osobne potrošnje".

Regija srednje i istočne Europe pod pritiskom je s obzirom na sve veće oklijevanje europskih ulagača, i to ne samo zbog rusko-ukrajinskog sukoba, već i zbog problema u zapadnoj Europi.

"Nemamo gospodarstvo u eurozoni koje bilježi procvat. Zato je razočaranje u Ukrajini i Rusiji dvostruki uteg očekivanjima u srednjoj i istočnoj Europi", kazao je Stefan Bruckbauer, glavni ekonomist u Bank Austriji.

Potencijala za rast još ipak ima, napominje. Telekom Austria vidi potencijalna tržišta rasta u istočnoj Europi za usluge plaćenih TV sadržaja i ′cloud computinga′. No, regija neće ponoviti rast zabilježen od prije 10 godina, kazao je Bruckbauer.